Željko Sačić uhićen zbog prikrivanja zločina u Gruborima

Po zapovjednoj odgovornosti Sačić bi mogao biti progonjen i za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva

Bivši zamjenik zapovjednika specijalne policije Željko Sačić uhićen je jučer pod sumnjom da je sprečavao dokazivanje ubojstava srpskih civila u Gruborima, zbog čega bi po zapovjednoj odgovornosti mogao biti progonjen i za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Uz Sačića, policija je kriminalističkim istraživanjem obuhvatila ukupno 17 osoba, među kojima je i pet aktivnih službenika MUP-a. Među uhićenima su i Frano Drlje, Berislav Garić, Božidar Krajina i Igor Beneta. Osobe pod sumnjom policije mahom su sadašnji ili bivši pripadnici specijalne policije, i to ili oni koji su sudjelovali u akciji Obruč u kojoj su počinjena ubojstva ili su imali veze sa sastavljanjem službenih izvješća iz kojih proizlazi da su civili stradali u obračunu specijalaca s neprijateljskim snagama.
– Te događaje potrebno je staviti u kontekst tog vremena, a počinitelji ubojstava apsolutno moraju odgovarati. Međutim, ne možemo se ne upitati zašto je ova akcija provedena baš sad i zašto neki drugi zločini prolaze nekažnjeni, rekao nam je jedan ratni suborac uhićenih.
Zločin u zaseoku sela Plavno kod Knina dogodio se 25. kolovoza, kad je specijalna policija u akciji Obruč čistila to područje u potrazi za zaostalim neprijateljskim snagama. Svrha akcije bila je uvjeriti se da nema opasnosti po Vlak slobode kojim je dolazio predsjednik Tuđman.
Većina srpskog stanovništva bila je u Plavnom, radi popisa koji su provodili UN-ovci, kako bi utvrdili tko želi ići u BiH. Međutim, nekolicina starijih ljudi iz Grubora nije željela napustiti domove. Dok su popisivali srpske civile, UN-ovci su u Plavnom 25. kolovoza uočili policijska vozila u kojima su bili specijalci u maskirnim odorama. Popisali su tablice tih vozila, a nedaleko nakon što su vozila prošla kroz Plavno, čuli su pucnjavu iz pravca Grubora.
U policijskoj akciji u Gruborima su ubijeni Miloš Grubor (80), Jovo Grubor (65), Marija Grubor (90), Milica Grubor (51) i Đuro Karanović (45). Tijelo Marije Grubor spaljeno je, Miloš Grubor ubijen je u pidžami, a Jovo Grubor je zaklan. Većina kuća u selu je spaljena.
Iz iskaza bivših i aktivnih specijalaca koji su svjedočili pred Haškim sudom, proizlazi da je tog dana u akciju krenulo pedesetak specijalaca podijeljenih u četiri grupe kojima su zapovijedali Branko Balunović, Stjepan Zinić, Božo Krajina i Frano Drlje. Kako se u više navrata izvještavalo, upravo je Drljina grupa djelovala na području Grubora. A baš za djelovanje te grupe izostalo je izvješće. Izvješće je napisano naknadno, o čemu su u Haagu svjedočili i zapovjednici specijalne policije Josip Turkalj i Josip Čelić. Čelić je priznao da je sastavio izvješće po diktatu Željka Sačića, a izostanak izvješća kojeg je trebao sačiniti Frano Drlje nitko od njegovih zapovjednika nije protumačio kao indiciju da je počinjen zločin. Naknadno sastavljeno izvješće ukazivalo je da su civili stradali u obračunu sa zaostalim snagama neprijatelja.
Zločin je otkriven neposredno nakon Oluje, kad su pripadnici HHO-a obilazili oslobođeni teritorij. Domaća istraga, međutim, započela je 2001. godine, nakon višekratnih primjedbi međunarodne zajednice da se hrvatske vlasti nisu nikad očitovale o tom događaju.
Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, pak, tad je već provodilo istragu zločina u Gruborima. U istrazi je bilo poteškoća jer je policija neko vrijeme odbijala dostaviti tadašnjem županijskom državnom odvjetniku Željku Žganjeru izvješće o provedenoj kriminalističkoj obradi. U konačnici, policija je obavila sve što je Žganjer tražio, ali to nije bilo dovoljno za pokretanje kaznenog postupka.
Istina, postojali su dokazi i činjenice koji su govorili protivno službenoj verziji događaja, prema kojoj je pet civila srpske nacionalnosti nastradalo u obračunu specijalne policije sa zaostalim srpskim snagama. Ali ti materijali nisu bili dovoljni za otvaranje kaznenog postupka protiv počinitelja iz redova specijalne policije.
U međuvremenu, u nekoliko se navrata pokušavalo zaključiti taj slučaj i staviti ad acta zločin u Gruborima. Ali svaki put kad bi se došlo blizu, kad bi postojale naznake da bi netko od specijalaca bio spreman svjedočiti, obrada bi ponovo stala.

 ŽGANJER SVJEDOČIO U HAAGU

Osim Haškog suda, ubojstva civila u Gruborima istraživalo je i Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku.
– Haškom tužiteljstvu su bili dostupni svi dokumenti koje je prikupilo Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku. Osim toga, i o tom sam zločinu i osobno svjedočio pred Haškim tribunalom, rekao nam je Željko Žganjer.