Vrhovni sud možda više neće imati predsjednika

Budući da je Đuro Sessa počasni predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, on, naravno, nije napamet rekao da će se ta udruga oglasiti o odluci predsjednika Zorana Milanovića da ne traži mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe o Aleksandri Maganić jer je ionako neće predložiti Hrvatskom saboru za predsjednicu Vrhovnog suda.

Sudačka udruga nije, poput Sesse, u svom kratkom priopćenju Milanovića nazvala diktatorom, ali je jasno iznijela stajalište da on jedinu kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda ne može odbiti prije nego što mu stignu neobvezujuća mišljenja dva spomenuta tijela.

Uzaludan poziv

– U povodu postupka izbora za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Udruga hrvatskih sudaca poziva one koji po Ustavu i zakonu sudjeluju u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske da se pridržavaju ustavnih i zakonskih odredbi koje jasno propisuju tijek i postupak izbora.

Pravilno postupanje pokazuje poštovanje Ustava i zakona i važno je za hrvatsko društvo i vjerodostojnost uključenih u izborni postupak, ističe udruga kojoj je na čelu Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda, aktualni vršitelj dužnosti predsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

I predsjednik Državnog sudbenog vijeća Darko Milković je, kao i Sessa, sudac Vrhovnog suda, u DSV-u su u većini suci i nema nikakve sumnje da će oni dijeliti stav da Milanovićevo ponašanje u ovom slučaju predstavlja kršenje Zakona o sudovima.

Naime, članak koji je u taj zakon unijet 2018. propisuje da će predsjednik, nakon što mu DSV dostavi dokumentaciju o prijavama, »o svim kandidatima u roku od osam dana zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora«.

Nisu to klasična mišljenja, obrazloženja zašto je možda netko od prijavljenih dobar, a drugi ne, predsjednik dobije samo rezultate glasovanja o pojedinim kandidatima. On ih čak ne mora niti pročitati jer ova mišljenja nisu za njega obvezujućeg karaktera.

Primjerice, Radovan Dobronić je 2021.«kao bos po trnju« prošao na Općoj sjednici Vrhovnog suda, podržala su ga samo četiri od 31 prisutnog suca, ali Milanović ga je unutač tome predložio Saboru, koji ga je potom i izabrao za predsjednika Vrhovnog suda.

Gordijski čvor

No suci, eto, svejedno inzistiraju na glasovanju Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe o Aleksandri Maganić, profesorici građanskog procesnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu. To, međutim, znači da Vrhovni sud možda više nikad neće imati predsjednika.

Jer, rok od osam dana u kojem je Milanović trebao zatražiti dva mišljenja je – istekao. Zakon o sudovima ne predviđa to kao razlog za poništenje javnog poziva i raspisivanje novog. DSV to čini isključivo ako 15 dana po zaprimanju mišljenja predsjednik nikoga ne predloži ili ako, pak, Sabor ne prihvati njegovog kandidata.

Kako, dakle, Milanović nije tražio dva mišljenja, DSV, ako će se strogo pridržavati Zakona o sudovima, nema ovlast poništiti javni poziv raspisan 4. srpnja. Vjerojatno će na kraju Ustavni sud morati pronaći nekakav izlaz iz ove zamršene pravne situacije.

Možda bi se, recimo, moglo protumačiti da javni poziv prestaje ako Aleksandra Maganić odustane od kandidature. Uglavnom, poslove sudske uprave u Vrhovnom sudu i dalje će obavljati Gordana Jalšovečki.

Autor: Dražen Ciglenečki