Već imamo novi rat između Ureda predsjednika i Vlade, a sučeljavanje tek slijedi

Prije samo pet dana, u izbornoj noći, Zoran Milanović nudio je ruku pomirenja Vladi, tvrdeći da ne želi imati neprijatelje i da se o svemu treba dogovarati. No, onda je iz kabineta MORH-a iscurio nacrt izmjena Zakona o obrani kojim bi se ovlasti sukreiranja obrambene politike, odnosno zapovijedanja vojskom, mijenjale, i to u dijelu kojim se definira zapovijedanje vojskom u miru.

I sad već imamo novi rat između Ureda predsjednika i Vlade, a pred nama tek slijede sučeljavanja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora 12. siječnja.

Različita tumačenja

Predsjednik Zoran Milanović pritom varira tezu s kojom premijer Andrej Plenković njega mjesecima optužuje da je »kršitelj Ustava« – sad Milanović poziva njega da se vrati u ustavne okvire jer smatra da bi izmjenama Zakona o obrani de facto bio prekršen Ustav koji predsjednika Republike definira kao vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske.

S druge strane, iz MORH-a su već prošle jeseni najavljivali ove izmjene, samo se nije očekivalo da to postane tema već prije nego izbori za šefa države završe.

Točnije, radi se o dva zakona – Zakonu o obrani i Zakonu o službi u Oružanim snagama, a iako u MORH-u tvrde da je riječ o izmjenama koje su nužne kako bi se do ljeta uveo obvezni vojni rok, ipak je samom ministru Ivanu Anušiću već u izbornoj noći »pobjeglo« da će se to ticati i odnosa predsjednika i Vlade, odnosno samog MORH-a.

Riječ je, konkretno, o ideji da se u miru sve ovlasti zapovijedanja HV-om prebace na MORH – i dosad su taj dio zakona i Ustava u vladajućem HDZ-u tumačili na taj način, ali je predsjednik Milanović to doživljavao drukčije, smatrajući se vrhovnim zapovjednikom i u miru i u ratu.

A to se sve zapravo odnosi na korištenje resursa HV-a na samog predsjednika. U MORH-u su i dosad smatrali da ih se zaobilazi pri korištenju vojne opreme za potrebe predsjednika Milanovića – znamo da je riječ o helikopterima i drugim sredstvima prijevoza, koje plaća MORH, ali koristi Ured predsjednika.

Ministar Anušić doslovno je sada izjavio kako se »na lignje i dagnje« više neće moći ići vojnim sredstvima prijevoza. Jednako tako, vladajući smatraju i kako u Ustavu sigurno ne piše da Milanović može načelnika Glavnog stožera sprječavati u njegovu kretanju – kao kad nije mogao doći u Sabor na Odbor za obranu oko misije NSATU, jer mu je predsjednik to zabranio.

Poanta je za njih, očito, u tome da nije riječ o ograničavanju ustavnih ovlasti šefa države, nego vraćanje u ustavne okvire onih koji bi potencijalno, poput Milanovića, sebi pripisivali ovlasti koje po Ustavu nema.

Problem je u tome što Ustav kaže samo kako je predsjednik jednako vrhovni zapovjednik, ali se Ustav primjenjuje putem Zakona o obrani – on kaže da je predsjednik u miru zadužen samo za naredbe vojsci za slučaj kad ona prelazi državne granice. Dakle, vladajući tumače da Milanović nema ovlast naredbi HV-u unutar granica u miru, a primjer za to je činjenica da je on, kad je 2015. bio premijer, tada zabranio korištenje vojske, odnosno vojnu paradu tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

Sad je obrnuto – pa predsjednik traži da se Ustav tumači na način da je on zapovjednik i u miru i u ratu, dok je Vlada na suprotnoj strani. Stoga cijeli ovaj manevar MORH-a otvara i šire pitanje – trebaju li se, i hoće li se, ustavne ovlasti predsjednika Republike uskoro smanjivati. Za to, opet, treba dvotrećinska većina u Saboru pa je upitno tko bi u to i krenuo.

Žustro očitovanje

U svakom slučaju, predsjednik Milanović se očitovao na ove najave, i to vrlo žustro, optužujući Vladu da u to ide kako bi imala osnovu da hrvatske vojnike šalje na frontu u Ukrajinu.

– Prije nego pokuša krenuti s još jednim udarom na hrvatski Ustav, upozoravam Andreja Plenkovića na činjenicu zapisanu u Ustavu, u članku 100., koja jasno i nedvojbeno kaže: Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske. Ni manje, ni više od toga. Ustav ne razlikuje vrhovnog zapovjednika u miru od vrhovnog zapovjednika u ratu, kaže Milanović.

– Štoviše, člankom 94. Ustava izričito se određuje kako »Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske«. Tu razinu ustavne odgovornosti za obranu nemaju ni Vlada ni predsjednik Vlade, a pogotovo nema ministar obrane.

I svaki pokušaj – kroz najavljene izmjene Zakona o obrani – drugačijeg tumačenja Članka 100. Ustava značio bi pokušaj gaženja Ustava, pokušaj promjene Ustava na neustavan način i pokušaj krađe ustavne ovlasti Predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika OSRH.

Andrej Plenković, dakle, opet smjera izaći izvan okvira ustavnog poretka. Ovoga puta misli kako izmjenama Zakona o obrani može, preko svog ministra, preuzeti i zapovijedanje vojskom. Zapravo, namjera mu je staviti i Hrvatsku vojsku pod svoju kontrolu iako je, po Ustavu, predsjednik Republike vrhovni zapovjednik.

Ne bi mu bilo prvi put jer je već pokušao preuzeti kontrolu nad Vojno-sigurnosnom obavještajnom agencijom, što sam spriječio, kaže on. »Bez obzira želi li Plenković izmjenom Zakona o obrani nametnuti svoje samovlašće i Hrvatskoj vojsci ili želi pripremiti teren za slanje HV-a u Ukrajinu, mora mu biti jasno: dok sam predsjednik Republike, bit ću vrhovni zapovjednik OSRH, a hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove, stoji u priopćenju Zorana Milanovića.

On, naravno, kao predsjednik ima i ovlast supotpisa zakona, stoga ako ovaj novi Zakon o obrani bude izglasan u Saboru, može ukratiti potpis za njegovu provedbu, ili se pak obratiti Ustavnom sudu.