Četvrtak, 21. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

kako spriječiti tragediju?

Utapanje vodeći uzrok smrti djece u Hrvatskoj

Autor: Sandra Lacić

17.08.2024. 18:42
Utapanje vodeći uzrok smrti djece u Hrvatskoj

Foto: Pixabay



Nema veće tragedije nego kada roditelji izgube dijete, a u proteklih manje od mjesec dana dvoje djece u Slavoniji preminulo je zbog utapanja. U četvrtak u 16.10 Policijska postaja Vukovar zaprimila je dojavu da se u Vukovaru u dvorišnom bazenu utopilo dijete. Ekipa hitne medicinske pomoći pokušala je reanimirati dijete na mjestu događaja, ali je bilo prekasno. Proveden je očevid, ali zasad nisu utvrđeni elementi kaznenog djela.


Odgovornost roditelja


Utvrđeno je samo da se jednogodišnje dijete utopilo u dječjem bazenu u dvorištu obiteljske kuće. To je drugi slučaj utapanja djeteta u Slavoniji u manje od mjesec dana. Na bazenima u Velikoj 18. srpnja utopilo se dvanaestogodišnje dijete.


Ove godine već se više osoba utopilo u hrvatskom Jadranu, rijekama i drugim vodama. Tako je 13. srpnja policija dobila dojavu o nestanku muškarca iz Vukovara. Tijelo 65-godišnjaka koji se utopio pronađeno je istoga dana u Dunavu naspram Vukovara. Nekoliko dana prije, 7. srpnja, u jezeru Šoderica, na koprivničkom području, utopio se 47-godišnjak.




Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u protekle dvije godine u Hrvatskoj je zabilježeno 229 utapanja. U 2022. utopile su se 92 osobe, a prošle godine njih 116. Na kupanju, bilo u moru, jezeru, rijeci bilo u običnom malom bazenu, na djecu treba posebno paziti.


»Imate li djecu, neprestano je držite na oku – roditelji se nikada, pa tako ni na kupanju, ne smiju posve opustiti. Među ljudima i u gomili djeca se lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku. Također, nikada, ali baš nikada, ne računajte da se starije dijete može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru, sigurnost djeteta vaša je dužnost, nikako drugog djeteta.


Nadzirite svoju djecu, čak i ako znaju plivati«, poručuju roditeljima i skrbnicima iz policije.


Mnogo neplivača


U povodu Svjetskog dana prevencije utapanja, koji se obilježava 25. srpnja, Hrvatski Crveni križ objavio je kako u Hrvatskoj godišnje prosječno zbog slučajnog utapanja i iznenadnih srčanih zastoja u vodi umre 85 ljudi. Utapanje je vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj, odmah nakon prometnih nesreća, a jedan je i od pet glavnih razloga nesretnih slučajeva.


– Utapanje nema jedan uzrok, ni jedno rješenje, ali može se spriječiti. Ovogodišnji slogan obilježavanja Svjetskog dana prevencije utapanja bio je »Tko pliva, ne tone«, a njime se želi ukazati na važnost znanja plivanja, posebno među djecom. Hrvatska je mediteranska zemlja, ali između 40 i 70 posto djece ne zna plivati


. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena statistika s pomoću koje se može doznati stvarno stanje, ali iskustva Hrvatskog Crvenog križa i njegovih društava diljem Hrvatske pokazuju kako je broj neplivača uistinu velik.


Situacija se razlikuje od županije do županije, pa tako, primjerice, u Istri ne zna plivati više od 50 posto učenika drugih razreda osnovne škole, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji ne zna plivati gotovo 70 posto djece, kazali su iz Hrvatskog Crvenog križa.


Povećati sigurnost kupača


Hrvatski zavod za javno zdravstvo smatra kako je utapanje nedovoljno prepoznato javnozdravstveno pitanje koje pogađa sve zemlje i regije.


– Utapanje je često naglo i tiho te ljudi obično ne shvaćaju da se događa sve dok ne bude prekasno. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine gotovo četvrt milijuna ljudi izgubi život zbog utapanja, a gotovo 82 tisuće njih su djeca u dobi od 1 do 14 godina.


Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska je u 2021. godini bila na osmom mjestu po dobno standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja. U 2022. godini zbog utapanja su umrle 73 osobe, od kojih 53 muškarca i 21 žena.


Kako bi se izbjegli tragični događaji i povećala sigurnost kupača, apeliramo na građane da se kupaju prvenstveno na uređenim kupalištima koja su pod nadzorom, a ne na rijekama, jezerima ili šljunčarama koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi, poručili su iz HZJZ-a.