
Foto: Luka Jeličić
U posljednjih deset godina iz hrvatskih je škola »nestalo« gotovo 60 tisuća učenika, točno njih 58.570. Poražavajući su to podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojima najveći pad broja učenika imaju Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. U školama tih županija u deset godina »nestala« je gotovo trećina učenika, odnosno njih tridesetak posto.
Rekorder, Vukovarsko-srijemska županija, izgubila je čak 7.303 učenika, Brodsko-posavska njih 6.019, a Požeško-slavonska 3.006 učenika.
Ukupno, hrvatski je školski sustav u posljednjem desetljeću pretrpio gubitak od 11,50 posto učenika, a taj negativan trend nema namjeru posustati, jer podaci Ministarstva pokazuju da je ove školske godine u prvim razredima osnovnih škola čak pet tisuća učenika manje nego u prvim razredima srednjih škola.
U proteklom desetogodišnjem razdoblju hrvatski je osnovnoškolski sustav izgubio 26.079 učenika, a srednjoškolski 32.491 učenika.
Opustjele škole
– Ukupan broj učenika osnovnih i srednjih škola trenutno iznosi 450.638 učenika. U odnosu na prethodne godine, trenutno bilježimo pad u broju učenika od 2.714 u odnosu na prethodnu godinu.
Osnovna škola trenutačno broji 304.680 učenika, što je za 4.515 učenika manje nego prošle godine. Gledajući razdoblje od 2013./2014. do danas, Primorsko-goranska, Dubrovačka, Istarska županija i grad Zagreb, jedini bilježe porast u broju osnovnoškolaca, ističu u Ministarstvu.
Dodaju i da prvi razred osnovne škole ove godine broji 35.881, učenika, a što je 165 učenika više nego prošle.
– Ove godine prvi razred osnovne škole ima 35.881 učenika, a prvi razred srednje škole 40.676 učenika, što je čak 5 tisuća učenika razlike, iznose u Ministarstvu.
Za osam godina tih pet tisuća učenika nedostajat će u srednjoškolskom sustavu, a u Ministarstvu analizirajući podatke iznose i poražavajuću činjenicu da svaki drugi hrvatski osnovnoškolski objekt ima manje od 50 učenika.
– Gledajući broj učenika po školama, zasad imamo čak 412 objekata s 10 ili manje učenika, što je 17 posto objekata. Ako gledamo samo osnovne škole, do 50 učenika ima 50 posto školskih objekata, ističu u Ministarstvu.
U svakoj drugoj hrvatskoj osnovnoj školi sjedi manje od 50 učenika, a svaka peta osnovna škola ima čak manje od 10 učenika, jer podaci Ministarstva pokazuju da je u 408 škola, odnosno njih 20,29 posto manje od 10 učenika.
U 594 osnovne škole, njih 29,54 posto, sjedi između 11 i 50 učenika. Najmanji broj škola, njih svega pet, ima više od tisuću učenika, a 38 škola ima od 751 do tisuću učenika.
Sve manji razredi
Međutim, ni tu nije kraj poražavajućoj statistici, jer ne samo da hrvatske škole drugu godinu zaredom imaju pad u broju razrednih odjela već i prosječan broj učenika po odjelu ima silaznu putanju. Prosječan broj učenika u razrednom odjelu na razini Hrvatske pao je na svega 17 učenika u klupi.
S tom razlikom da su u gradskim sredinama klupe popunjenije, jer u Zagrebu u prosjeku jedan razredni odjel pohađa 21 učenik, dok su Istra, Primorsko-goranska i Zadarska županija na tom prosječnom broju od 17 učenika po razredu. Međutim, ima županija gdje u jednom razrednom odjelu sjedi svega 13 učenika, kao što su Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska ili Virovitičko-požeška županija.
Na razini cijele države prosječan broj učenika po razredu manji je u nižim razredima osnovne škole i iznosi svega 13 učenika po razredu, dok najveći broj učenika u razrednim odjelima imaju srednje škole u kojima razredi broje od 19 do 25 učenika.
Istarska županija, Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija na samom su začelju ljestvice školskih statističkih gubitaša, jer u posljednjih deset godina Istra je izgubila tek 2,6 posto učenika, s tim da se broj učenika u osnovnim školama povećao za njih 700.
Grad Zagreb ukupno ima 2,12 posto manje učenika nego prije deset godina, a Primorsko-goranska županija 3,33 posto učenika manje, što je 976 praznih školskih klupa. Na začelju je i Zadarska županija s gubitkom od 6,66 posto učenika ili njih 1.428 u deset godina.
Teškoće u razvoju
Iako je riječ o neznatnim odstupanjima od svega nekoliko posto podaci Ministarstva pokazuju i da u svim županijama ima više učenika nego učenica. Ministarstvo je pobrojilo i škole, ali i njihov smjenski rad.
Ove školske godine u Hrvatskoj je 1.318 matičnih i 1.084 područnih školskih objekata, a rad u jednoj smjeni odvija se u 1.528 škola. U dvije smjene koje se rotiraju radi 695 ustanova, njih još 95 radi u dvije smjene koje se ne rotiraju, a poražavajuće je da devet škola još uvijek radi u tri smjene.
U proteklom desetogodišnjem razdoblju za gotovo devet tisuća povećao se i broj učenika s teškoćama u razvoju. Naime, ove ih je školske godine 29.205, dok ih je prije deset godina bilo 20.325.
Njihov postotak raste sa starošću učenika pa ih je tako trenutno najviše evidentirano u osmim razredima osnovnih škola u kojima svaki deseti učenik ima neku teškoću u razvoju. Točnije 10,99 posto hrvatskih osmaša ima teškoću u razvoju, dok ih je u prvim razredima osnovnih škola svega 2,13 posto.
Županija s najvećim postotkom evidentiranih učenika s teškoćama u razvoju je Međimurska županija u čijim klupama sjedi 9,44 posto takvih učenika, a s 8,72 posto slijedi Bjelovarsko-bilogorska županija. Primorsko-goranska županija ove je školske godine evidentirala 7,16 posto učenika s teškoćama u razvoju, Istarska 5,21 posto, a Zadarska županija 6,45 posto.
Najviše učenika u strukovnim školama
Najveći broj učenika pohađa strukovne škole, njih 108.232, dok je u gimnazijama 37.726 učenika. Ipak, gledajući po pogramima najviše je učenika općih gimnazija, njih 24.782, slijede budući ekonomisti kojih je 8.995 te učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija kojih ima 7.266.
Budućih medicinskih sestara je 5.887, učenika jezičnih gimnazija 5.718, a hotelijersko-turističkih tehničara 4.927. U tisućama se broje i budući računalni tehničari, elektrotehničari, strojarsko računalni tehničari, komercijalisti, tehničari za mehatroniku i kuhari, ali ima i onih zanimanja čiji se učenici mogu nabrojati na prste jedne ruke.
Tako se u Hrvatskoj trenutno školuje svega troje bačvara, kao i pomoćnih limara, četvero bravara i jednako toliko montera strojeva i konstrukcija. Budućih dimnjačara je 13, a parketara, poslovnih tajnika i pomoćnih vinogradara šestero. Krojača je svega 10, zlatara 9, a toliko je i budućih tapetara.
najnovije
najčitanije
Županija
ŠIME SEKULA
Načelnik Općine Bibinje o agrosunčanoj elektrani: “Investicije uvijek trebaju biti u okviru zakona”
Županija
OBAVIJEST
Zbog proslave osnutka “Krila oluje” posebna regulacija prometa u Zemuniku Donjem
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2025.
IMPRESIVAN ULOV LOVRE DOMINISA: “Kraljica riba – Moja i ničija više”
Crna Kronika
KOD NAŠICA
Radnik u kamenolomu poginuo uslijed udarca u glavu
Zadar
10. IZDANJE
Tuna, Sushi & Wine Festival počinje gala večerom, evo što su sve pripremili
Županija
reportaža
MISTO MOJE (16) Premda u Smilčiću “niko nikog ne dira”, ipak nema tko obnoviti razrušene kuće
Zadar
PRIVREMENO
Ryanair ukida gotovo 300 letova iz Zadra
Županija
PRIVLAKA
Bogoslov Ante Nimac primljen među kandidate za svete redove Zadarske nadbiskupije
Zadar
stariji meta manipulacija
Zašto je bolje ugovoriti doživotno nego dosmrtno uzdržavanje? Pravnica otkriva zamke i prednosti
Kultura
Nakon četiri mandata