Foto: Mate Komina
Po podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve “slobodni”, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena.
Sve manje obitelji s djecom, sve više bez djece
Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste.
Smanjuje se i udio tipa obitelji “par s djecom” u ukupnom broju obitelji, dok nasuprot tome raste udio tipa obitelji “par bez djece” i “majka s djecom”, odnosno “otac s djecom”.
Najviše je obitelji s jednim djetetom (53 posto) te s dvoje djece (njih 35 posto). Od ukupnog broja djece koja žive s roditeljima (1.256.475) njih 28 posto ili 351.074 je starosti 25 godina i više.
Prema metodološkom konceptu, pojam “dijete” nije ograničen godinama starosti pa stoga jednu obitelj može činiti i osamdesetogodišnja majka i njezina šezdesetogodišnja kći.
Promatrajući podatke o zakonskom bračnom stanju zadnjih 20 godina, pokazuju se da se udio udanih i oženjenih smanjio za gotovo pet postotnih poena. Istodobno se udio neudanih odnosno neoženjenih povećao za tri postotna poena, a udio razvedenih za gotovo tri postotna poena.
Polovica starijih od 15 godina živi u bračnoj zajednici
Prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, što je stvarni način življenja osobe unutar kućanstva bez obzira na zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika starog 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 1.636.368 osoba ili njih 49,30 posto.
U izvanbračnoj zajednici živi 134.582 osoba ili 4,05 posto, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 366 osoba (0,01 posto), u neformalnom životnom partnerstvu s osobom istog spola 1078 osoba (0,03 posto) dok 1.547.023 osoba ili 46,61 posto ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.
U Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega njih 3.829.989 ili 98,9 posto u privatnim kućanstvima, a 41.844 ili 1,1 posto u institucionalnim kućanstvima.
Podaci pokazuju da od ukupnog broja osoba koje žive u institucionalnim kućanstvima njih 26.245 ili 63 posto živi u institucijama za umirovljene i starije osobe, od kojih je 7165 muškaraca (27 posto), a žena 19.080 (73 posto).
Većina privatnih kućanstava su obiteljska kućanstva u kojima postoji barem jedna obitelj, no udio obiteljskih kućanstava s godinama se smanjuje (1981. bilo ih je 82 posto, a 2021. 70 posto).
Gotovo svako treće kućanstvo samačko
Popis iz 2021. pokazuje i da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko. Sa statističkog aspekta, te trendove treba gledati kao slijed utjecaja sociodemografskih promjena nastalih kroz dulje vremensko razdoblje, objašnjava DZS.
Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku. Društvo se mijenja, životne vrijednosti se mijenjaju, vrste životnih zajednica se mijenjaju, obitelji se mijenjaju, a statistika to samo pomno bilježi.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Reagirali
MVEP osudio srbijansko “lažno predstavljanje” Hrvatske kao netrpeljive zemlje
Nogomet
ARGENTINSKI KLUB
Newell’s Old Boysi pokušavaju angažirati Messija
Svijet
američki predsjednik
Trump će povući 700 imigracijskih agenata iz Minnesote
Kultura
NOVO POGLAVLJE
TRUN Publiku želimo vratiti u djetinjstvo i povezati je s precima i običajima
Nogomet
PORAZ
EP futsal – Hrvatska poražena u polufinalu od Španjolske
Zadar
romantika
Večeri za samce u Ruplju pravi su hit! ‘Dugo sam razmišljala o tome, no nisam htjela…’
Crna Kronika
Prometna nesreća
DETALJI TRAGEDIJE U GALOVCU Izašao iz kombija, pa ga zbog neprilagođene brzine udario drugi kombi
Crna Kronika
uskok
DETALJI VELIKE AKCIJE: Dileri novac “prali” preko nekretnina. Kolovođa, bivši maneken!
Rukomet
Ivan Ninčević
POZNATI ZADRANIN Veliki prijatelj Dagura Sigurdssona: ‘On je idealna osoba…’
Zadar
BORBA S VJETRENJAČAMA