Totalni apsurd novog zakona. Nakon smrti roditelja, dijete će vraćati alimentacijski dug!

Novi Zakon o privremenom uzdržavanju, koji kroz alimentacijski fond donosi veći angažman države u pokriću troškova uzdržavanja za djecu čiji roditelj izbjegava plaćati alimentaciju, ima i jednu klauzulu krajnje nepovoljnu za dijete koje bi, u nekim slučajevima, moglo državi vraćati primljeni novac.

Riječ je o čl. 30 novog Zakona, koji kaže da »u slučaju smrti obveznika uzdržavanja za ispunjenje tražbine odgovaraju njegovi nasljednici do visine vrijednosti naslijeđene imovine«.

Drugim riječima, u slučaju da umre roditelj koji je dužan plaćati alimentaciju, a to je najčešće otac djeteta, država se naplaćuje iz njegove imovine, a dijete kao nasljednik moglo bi ostati bez nasljedstva zbog očevog duga za alimentaciju.

Jedina logika

U praksi, najčešći su nasljednici obveznika uzdržavanja upravo djeca. Ovakva zakonska regulativa – ističe se u komentarima na spomenuti zakon – kreirat će apsurdnu situaciju da su djeca državi dužna vraćati ono što su od nje primila za uzdržavanje, i to do visine vrijednosti nasljeđene imovine.

Sporna klauzula preuzeta je iz postojećeg zakona, a socijalni radnici svjedoče da se u praksi doista događalo da se država u slučaju smrti oca htjela naplatiti od djetetova nasljedstva. Takvi slučajevi rješavali su se tako da su nadležne institucije i same zaobišle zakon kako dijete ne bi bilo na šteti. Socijalni radnici stoga sada traže da se dijete izrijekom isključi iz te zakonske odredbe.

Da je ova odredba u novom Zakonu o privremenom uzdržavanju apsolutno nepovoljna za dijete slažu se i pravni stručnjaci. U njoj, kaže prof. Aleksandra Korać Graovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, ima logike ako je nasljednika više, no ne i ako je dijete jedini nasljednik.

Ideja je da se tzv. alimentacijski fondovi povratno puni. Dakle, koliko se prazni plaćanjem države umjesto obveznika uzdržavanja, odnosno roditelja koji ne plaćaju alimentaciju, toliko se puni nakon što se država od njih naplati, objašnjava.

Sporna odredba imala bi, dodaje, logike ako dijete nije jedini nasljednik. Nalazi u tome i određenu ekonomsku logiku, jer bi se za taj iznos koji je umjesto obveznika plaćala država, umanjila njegova imovina da je on redovito plaćao svoje obveze. To je vrlo vjerojatno neki novac za kojeg bi bila umanjena ostavina, objašnjava Korać Graovac.

Moguće kamate

Ipak, smatra apsurdnim da dijete na kraju plati dug za ono što je na račun alimentacije primilo od države.

– Ne bi smio biti cilj da se dijete opterećuje na taj način. Ova odredba ima svrhu jedino ako se država naplati od drugih nasljednika, primjerice ako su nasljednici njegovi novi bračni drug ili braća i sestre rođena u drugom braku tumači Korać Graovac.

Ističe pritom da je povrat novca od obveznika uzdržavanja sigurno vezan i uz kamate, vjerojatno i druge troškove postupka, što odredbu koja bi takvim dugom opteretila dijete koje je primalo uzdržavanje čini potpuno neprimjerenom.

– Država mora na sebe preuzeti neki rizik. Bila bi dobra poruka da se dijete izdvoji iz te obveze, time bi država pokazala da se brine za djecu. Da se radi o nekim drugim potraživanjima, ovakav način razmišljanja imao bi smisla. ali ovo u najmanju ruku nije dobra poruka djeci, koja ionako primaju iznos uzdržavanja koji nije veći od milostinje.

Realno gledajući, s obzirom na inflaciju to je više socijalna pomoć nego pravo uzdržavanje, smatra prof. Korać Graovac, koja se zalaže za čvršće i odlučnije mjere prema obveznicima uzdržavanja. Druge europske države, navodi, pribjegavaju mjerama poput oduzimanja vozačke dozvole za neplatiše uzdržavanja, a hrvatska država tu jako malo čini.

Dječje pravobraniteljstvo založit će se za zaštitu djece

U Uredu pravobraniteljice za djecu kažu da dosad nisu imali pritužbi niti saznanja o ovakvom zakonskom rješenju. Ističu, međutim, da će se založiti da novi zakon ovoj grupi djece osigura zaštitu.

– Opseg nasljednikove odgovornosti za dugove propisuje Zakon o nasljeđivanju, kao opći zakon kojim je uređeno područje nasljeđivanja, a slična odredba je preuzeta i u području privremenog uzdržavanja, odnosno u Zakonu o privremenom uzdržavanju.

Načelno prepoznajemo poseban položaj i potrebu zaštite djece koja su kao nasljednici umrlog obveznika uzdržavanja temeljem važećih odredbi odgovorna za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a istodobno su za života bili vjerovnici tražbine uzdržavanja prema istom tom obvezniku.

Smatramo da je ovoj grupi djece potrebno osigurati zaštitu, za što će se u esavjetovanju založiti i naš Ured, najavljuju iz dječjeg pravobraniteljstva.