Takozvana gig ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko 100 tisuća ljudi

Ekonomija povremenih poslova ili tzv. gig ekonomija u Hrvatskoj zapošljava čak 100 tisuća ljudi, a većini je privlačna zbog fleksibilnosti – jer osim što radite koliko i kad želite, gig ekonomija omogućava i češće mijenjanje poslova. Gig ekonomija, koja je »eksploziju« doživjela tijekom pandemije, temelji se na digitalnim platformama ili aplikacijama, a u Hrvatskoj su najpopularnije Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt.

Procjene govore da u Europskoj uniji preko platformi radi oko 28 milijuna ljudi, a s obzirom na to da je rad u gig ekonomiji još uvijek novi fenomen, istraživanja o opsegu su još uvijek rijetka, kaže Vedrana Pribičević, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), dodavši da je manji dio ljudi primoran raditi preko platformi, a veći dio ih koristi kao dodatni izvor zarade. Dio građana se sigurno odlučio na gig poslove kako bi nadopunio svoj kućni budžet koji je erodiran visokom inflacijom.

Radna prava

– Postoji istraživanje Europskog sindikalnog instituta provedeno prošle godine koje obuhvaća 14 zemalja EU-a, ali nažalost bez Hrvatske. Prema tom istraživanju, 4,3 posto ispitanika je radilo preko platforme u zadnjih godinu dana, ali je samo za njih 1,1 posto platformski rad glavni posao.

Taj glavni posao se dosta oslanja na mlađe radnike jer je 70 posto zaposlenih bilo mlađe od 44 godine, pri čemu je 65 posto muškaraca. Zanimljivo je i da više od jedne trećine žena kojima je platformski rad glavni posao ima malu djecu, navodi Pribičević.

No, spomenute kompanije iz gig ekonomije primarno se bave razvojem platforme i korisničke podrške, odnosno nisu klasični poslodavac, pa se sve češće postavljaju pitanja radnih prava ljudi koji rade preko tih platformi. Europska komisija donijela je smjernice o tome kako bi se platformski rad trebao regulirati, s obzirom na to da zaposleni preko njih nemaju istu razinu radnih prava kao stalno zaposleni radnici.

– Komisija zapravo želi sve gig radnike pretvoriti u klasične radnike. To znači da će agregator za njih plaćati doprinose, kao što su za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izjavila je Pribičević, napomenuvši da i hrvatska Vlada novim zakonom o radu koji stupa na snagu iduće godine »pokušava« regulirati platformski rad, no ostaje još za vidjeti kako će to izgledati u praksi.

Iako je dojam da u hrvatskoj gig ekonomiji većinom rade migranti, to je ipak samo iluzija, napominje Pribičević. Naime, migranti su motivirani zaraditi što više, pa zato rade duže i češće preko platformi kao što su Wolt, Glovo itd.

Kada ih vidimo da voze po kiši, snijegu, suncu, to nam ostavlja dojam kao da oni dominiraju tom industrijom. Jednostavno ih češće vidimo na cesti, dok, recimo, IT-jevce – koji također često rade u gig ekonomiji i svoje usluge nude globalno – ne vidimo na ulicama. I na taj način nastaju stereotipi o Nepalcima i Filipincima, pojašnjava Pribičević.

Globalna potražnja

Budući da je globalna potražnja za gig radnicima rasla za 41 posto u posljednjih sedam godina, navodi Pribičević, očekuje se da će se taj trend nastaviti. Posebice je indikativan rast gig zaposlenja u zemljama u razvoju, pa već sada zemlje s niskim i srednjim dohotkom po glavi stanovnika čine 40 posto prometa na gig platformama.

Nadalje, fleksibilnost posla je jedan od ideala generacije Z, tako da je za očekivati da će i ponuda i potražnja za gig poslovima rasti u idućim godinama.

Prema riječima Dražena Opalića, ravnatelja Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rad preko platformi možda zvuči privlačno, ali riječ je o nesigurnom, nestandardnom, povremenom i radu gdje osoba nema radni i socijalni status radnika. Stoga je u cilju veće zaštite radnika novim Zakonom o radu definiran rad koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi i agregatora, pri čemu ni platforme ni agregatori neće moći obavljati djelatnost ako nisu upisani u registar koje vodi Ministarstvo, upozorava Opalić.

Uvođenjem jedinstvene elektroničke evidencije rada svaka digitalna radna platforma dostavljat će podatke o radniku koji obavlja posao i o agregatoru, ukoliko radnik obavlja posao njegovim posredstvom, zatim o vrsti posla i ugovornog odnosa te vremenu i lokaciji početka i završetka obavljanja rada, naveo je Opalić, dodajući da će država moći u realnom vremenu pratiti te podatke, pa i detektirati eventualne nelogičnosti i nezakonitosti, a radniku će se tjedno morati osigurati minimalno pet sati posla.

Prva platforma koja je zasad ponudila mogućnost stalnog zaposlenja je Wolt, koji također nudi i opciju rada na četiri sata.