Zašto Trump toliko očajnički želi Grenland? Tvrdi da je razlog nacionalna sigurnost, ali ključno je nešto sasvim drugo

Kada su američke snage u subotu napale glavni grad Venezuele i svrgnule predsjednika Nicolása Madura, jedna od retoričkih prijetnji predsjednika Donalda Trumpa postala je stvarnost. U danima koji su uslijedili, novom je snagom odjeknula Trumpova ponovljena želja da SAD preuzmu Grenland – golemi autonomni arktički teritorij kojim vlada Danska, piše u svojoj analizi CNN.

Zašto Trump toliko želi ovaj udaljeni i rijetko naseljeni otok, čak i pod cijenu raspada NATO saveza i novih napetosti s Europom?

Grenland je otok bogat resursima, koji se prostire na 2,16 milijuna četvornih kilometara i autonomni je teritorij Danske, smješten u Arktiku. To je najmanje gusto naseljena zemlja na svijetu i toliko je udaljena da njezinih 56.000 stanovnika putuje brodom, helikopterom i avionom između gradova, koji su pretežno razasuti duž zapadne obale otoka.

Bogata nalazišta

Izvan gradova, Grenland je uglavnom divljina s 81% kopna pod ledom. Gotovo 90% stanovništva je inuitskog podrijetla, a gospodarstvo teritorija se vrti oko ribolova.

Grenland zauzima strateški geopolitički položaj, smješten između SAD-a i Europe. Njegova bogata nalazišta prirodnih resursa, uključujući naftu, plin i rijetke zemne minerale, čine ga još strateški važnijim. Ti su rijetki minerali važni za globalno gospodarstvo jer su potrebni za proizvodnju doslovno svega – od električnih automobila i vjetroturbina do vojne opreme.

Grenlandske mineralne riznice mogle bi postati dostupnije kako klimatska kriza topi arktički led, fenomen koji također čini sjeverne brodske rute plovnima dulje vrijeme tijekom godine, potencijalno preusmjeravajući trgovinu i čineći regiju još važnijom, unatoč tome što je Trump klimatsku krizu nazvao “najvećom prijevarom”.

Stanovnici oštro protiv

Trump je, međutim, umanjio značaj prirodnih resursa Grenlanda, rekavši novinarima prošlog mjeseca da želi taj teritorij zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala.

“Treba nam Grenland… trenutno je toliko strateški važan. Grenland je posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima. Treba nam sa stajališta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti”, rekao je novinarima u zrakoplovu Air Force One u ponedjeljak, da bi Bijela kuća jučer i službeno potvrdila da ni korištenje vojske nije isključeno u zauzimanju Grenlanda.

Trump se raspitivao o mogućnosti kupnje Grenlanda i tijekom svog prvog mandata. Ankete na Grenlandu pokazuju jasno protivljenje pripojenju SAD-u, čak je 85 posto stanovnika protiv američke vladavine.

Ukoliko SAD posegne za vojnom akcijom za zauzimanje Grenlanda, to bi moglo razbiti NATO savez.  Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da će u slučaju da SAD odluči napasti drugu zemlju NATO-a, sve stati, uključujući i sigurnost koju je Savez pružao od kraja Drugog svjetskog rata. U utorak su čelnici glavnih europskih sila izrazili podršku Danskoj i Grenlandu, dodajući da se sigurnost Arktika mora održavati zajednički sa saveznicima NATO-a.

“Grenland je naš dom”

„Grenland pripada svom narodu. Danska i Grenland, i samo oni, odlučuju o pitanjima koja se tiču ​​Danske i Grenlanda“, rekli su čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Velike Britanije i Danske u zajedničkoj izjavi.

Grenland je pripojen Danskoj 1953. godine, kada je nakon Drugog svjetskog rata val dekolonizacije zahvatio svijet. Godine 1979. dodijeljena mu je samouprava; 2009. godine postigao je samoupravu, ali njegovu vanjsku, sigurnosnu, obrambenu i monetarnu politiku i dalje kontrolira Danska.

Tijekom nedavnih izbornih kampanja, grenlandski političari obećali su poduzeti korake prema neovisnosti, ali nisu ponudili konkretan vremenski okvir za to. Iako ne žele svi Grenlanđani neovisnost od Danske, malo tko želi zamijeniti dansko vodstvo za američko.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen nazvao je američku retoriku potpuno neprihvatljivom.

“Kada predsjednik Sjedinjenih Država govori o potrebi za Grenlandom i povezuje nas s Venezuelom i vojnom intervencijom, to nije samo pogrešno. To je nepoštovanje. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za rasprave. Ali one se moraju odvijati putem odgovarajućih kanala i uz poštovanje međunarodnog prava… Grenland je naš dom i naš teritorij. I tako će i ostati”, rekao je.