Nakon svrgavanja s vlasti sirijskog predsjednika Bašara al- Asada i povratka kućama velikog broja Sirijaca sveukupan broj prisilno raseljenih ljudi u svijetu donekle je pao u odnosu na rekord iz 2024., objavio je UN.


Krajem 2024. godine u svijetu je, zbog rata, nasilja ili progona rekordnih 123,2 milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove.




No do kraja travnja taj se broj smanjio na 122,1 milijun, podaci su godišnjeg izvješća UNHCR-a, s obzirom na to da se gotovo dva milijuna Sirijaca uspjelo vratiti svojim domovima.


Unatoč tomu nastavak ovakvog trenda najviše će ovisiti o ishodu velikih sukoba i kriza s kojima se svijet trenutno suočava i koje su primorale mnoštvo ljudi da napusti svoje domove.


“Živimo u vremenu velike nestabilnosti u međunarodnim odnosima u kojemu moderno ratovanje stvara krhko i teško okruženje koje karakterizira neprestana ljudska patnja”, istaknuo je UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice Filippo Grandi.


“Moramo udvostručiti napore usmjerene na postizanje mira i pronalazak trajnih rješenja kada su posrijedi izbjeglice i svi ostali koji su prisiljeni napustiti svoje domove”, osobito dok financiranje ‘presušuje’, a ne samo zbog naglog američkog povlačenja humanitarne pomoći.


Veliki svjetski sukobi – Sudan, Mjanmar, Ukrajina


Glavni krivci prisilnog raseljavanja i dalje ostaju veliki svjetski sukobi: Sudan, Mjanmar, Ukrajina.


Nakon trinaestogodišnjega građanskog rata u Siriji i pada Bašara al-Asada u prosincu 2024., u prvim mjesecima ove godine sve se veći broj Sirijaca postupno počeo vraćati kući. Procjenjuje se da se, od sredine svibnja njih više od 500.000 vratilo kućama iz inozemstva, dok se približno 1,2 milijuna interno raseljenih vratilo u svoje domove od kraja studenoga.


Po podacima UN-ove agencije do kraja 2025. kućama bi se iz inozemstva mogao vratiti milijun i pol Sirijaca i još njih dva milijuna, koliko ih je raseljeno unutar zemlje.


Sudan, u kojemu od sredine travnja 2023. bjesni građanski rat, a humanitarna i kriza nedostatka hrane primorava milijune ljudi da napuste domove, sada je zemlja s najvećim brojem prisilno raseljenih – čak 14,3 milijuna.


Unatoč povratku Sirijaca, još uvijek je 13,5 milijuna stanovnika te zemlje u izbjeglištvu u inozemstvu ili je raseljeno unutar zemlje, a slijede Afganistan (10,3 milijuna) i Ukrajina (8,8 milijuna). Mir ili barem prekid vatre, osobito u Demokratskoj Republici Kongu, Sudanu i Ukrajini, mogao bi učiniti znatnu razliku.


Nedostatno financiranje


No ostaje i pitanje financiranja, koje mora biti dostatno da svima zajamči “siguran i dostojanstven” povratak, ali se UN, kao i brojne druge humanitarne organizacije suočava s velikom novčanom krizom.


Sjedinjene Države, daleko najveći donator, sada često izostaju iz programa financiranja, a i brojne druge zemlje imaju druge prioritete.


Krajem prošle godine svaka 67. osoba u svijetu vodila se u kategoriji prisilno raseljenih, što je čak 123,2 milijuna ljudi.


To uključuje i 73,5 milijuna interno raseljenih, kao i 31 milijun izbjeglica pod mandatom UNHCR-a.


Tijekom 2024. godine ukupno se 9,8 milijuna prisilno raseljenih vratilo kućama. Među njima je i 1,6 milijuna izbjeglica, što je najveći broj u više od dvadeset godina.