“Inače biste danas mogli vidjeti 3000 ili 4000 ljudi u crkvi”, rekao je njezin zaštitar Mohamed Sabeh.


Nasilje diljem Zapadne obale poraslo otkako je izbio rat u Gazi u listopadu prošle godine, no Betlehem je uglavnom ostao miran iako su borbe ostavile traga i na taj sada pretežno muslimanski grad.




Strani turisti, o kojima gotovo potpuno ovisi gospodarstvo Betlehema, prestali su dolaziti. Veća ograničenja za kretanje u obliku izraelskih kontrolnih punktova također sprječavaju mnoge Palestince da posjete grad.


“Kršćani iz Ramalaha ne mogu doći zbog kontrolnih punktova”, kazao je Sabeh i požalio se da izraelski vojnici “loše postupaju s nama”, što dovodi do dugih prometnih gužvi za one koji pokušavaju doći u posjet.


Anton Salman, gradonačelnik Betlehema, za AFP je rekao da je osim starih kontrolnih točaka izraelska vojska oko Betlehema podigla barikade na cestama, što predstavlja “prepreku” potencijalnim posjetiteljima.


“Možda će dio njih uspjeti doći, a dio njih će se suočiti s vratima i kontrolnim točkama koje Izrael postavlja okolo i vratiti se”, rekao je Salman.


‘Nije Božić kao obično’


Zbog tmurnog ozračja koje je stvorio rat u Gazi, potaknut brutalnim Hamasovim napadom na Izrael 7. listopada 2023., raskošne proslave djelovale bi bezosjećajno, rekao je Salman.


“Želimo pokazati svijetu da u Betlehemu nije Božić kao obično”, rekao je.


Molitve će se nastaviti, a latinski patrijarh Katoličke Crkve će kao i inače doputovati iz Jeruzalema, no svečanosti će biti više religijske naravi, a ne vesela slavlja koja je grad nekoć održavao.


Neće biti povorke, mimohoda izviđača ni većih okupljanja na ulicama ove godine.


“Betlehem je poseban za Božić. Isus je rođen ovdje”, kazao je Suad Handal, 55-godišnji turistički vodič iz Betlehema.


“(Sada) je jako loše jer gospodarstvo Betlehema ovisi o turizmu”.


Joseph Giacaman, vlasnik jedne od najbolje pozicioniranih trgovina na Mangeru, rekao je zbog manjka kupaca otvara samo jednom ili dva puta tjedno “kako bi počistio”.


“Mnogo obitelji je izgubilo svoje poslove jer, znate, nema turista”, kazao je Abud, vlasnik suvenirnice.


U jeruzalemskom starom gradu, svega osam kilometara daleko, ali s druge strane izraelskog zida, kršćanska četvrt također izbjegava tradicionalne božićne ukrase.


Lokalne vlasti su odustale od tradicionalnog božićnog drvca na glavnom ulazu u četvrt kod Novih vrata, a prizori Kristova rođenja mogu se vidjeti samo na privatnoj imovini.


Egzodus


Strože sigurnosne mjere oko Betlehema od početka rata i gospodarske poteškoće su dovele do toga da mnogi lokalni stanovnici napuste područje.


“Mnogi ljudi su tijekom protekle godine napustili grad”, rekao je Salman, procijenivši da se otprilike 470 kršćanskih obitelji iselilo iz šireg područja Betlehema.


Međutim, ta se pojava nipošto ne odnosi samo na kršćane, koji su 2017. predstavljali oko 11 posto od oko 215.000 stanovnika okruga.


Frederic Masson, sirijski katolički svećenik u betlehemskoj župi, rekao je da kršćani i nekršćani već duže vrijeme napuštaju Betlehem, no da su “nedavni događaji ubrzali i pojačali taj proces”.


“Mladi ljudi koji se ne mogu zamisliti (ovdje) u budućnosti” se osobito pridružuju egzodusu, kazao je Masson.


Fayrouz Aboud, ravnateljica betlehemskog Alliance Francaise, kulturne ustanove koja održava jezične tečajeve, kazala je da je u sadašnjim vremenima “nada postala bolnija od očaja”.


Dok izraelski političari sve više govore o anektiranju Zapadne obale, rekla je da mnogi mladi ljudi dolaze k njoj kako bi naučili francuski i izgradili vještine koje bi im omogućile život u inozemstvu.


Čak i njezin tridesetogodišnji sin je razmatrao tu ideju, rekavši joj: “Hajmo napustiti ovo mjesto, (Izraelci) će doći. Ubit će nas”.