“Još uvijek čekamo popis stranih studenata s Harvarda da bismo, nakon apsurdnog trošenja milijarda dolara, ustanovili kolikom broju radikaliziranih luđaka i svih onih problematičnih likova ne bi trebalo biti dopušteno da se vrate u našu zemlju”, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth.


“Najveća prednost Harvarda je u tomu što su tražili i pronašli apsolutno najboljeg suca (za sebe!), ali ne brinite – na kraju će pobijediti država”, dodao je.




U četvrtak je ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem najavila ukidanje prava Harvardu da ugošćuje i upisuje strane studente. No sud je ubrzo suspendirao mjeru, protiv koje je sveučilište u petak rano ujutro podnijelo tužbu saveznom sudu u Massachusettsu.


Istoga dana američka je sutkinja privremeno blokirala odluku Trumpove administracije o ukidanju prava Harvardu da upisuje strane studente. Prestižno sveučilište smatra da je to dio Trumpovih širih nastojanja da se osveti jer je odbilo “odustati od svoje akademske neovisnosti”.


Trumpova je administracija kritizirala Harvard jer je odbio nadzor Washingtona kada su posrijedi prijem studenata i profesora i njihovo zapošljavanje te je sveučilište nazvala uporištem antisemitizma, mjestom na kojemu se promiču pretjerano progresivne ljevičarske ideje, kao i mjestom koje ima veze s kineskom Komunističkom partijom.


Donald Trump je u nedjelju na svojoj društvenoj mreži napisao da “želi znati tko su ti strani studenti”, braneći svoju odluku o zabrani upisa stranih studenata na prestižni kampus.


Trumpova administracija već je smanjila potporu sveučilištu za više od dvije milijarde dolara, obustavivši tako neke istraživačke programe.


“Razmišljam o oduzimanju tri milijarde dolara bespovratnih sredstava vrlo antisemitski nastrojenom Harvardu koje bih podijelio profesionalnim institucijama širom zemlje. Kakva bi to sjajna investicija bila za Ameriku. I toliko potrebna!”, napisao je Trump u još jednoj objavi u ponedjeljak ujutro.


Harvard se ubraja među najbolja sveučilišta na svijetu i iznjedrio je 162 dobitnika Nobelove nagrade. Ove godine dočekuje oko 6700 “međunarodnih studenata”, ili 27 posto od sveukupnog broja.


Studentima naplaćuje godišnju školarinu u iznosu od više desetaka tisuća dolara.


Harvard je u skupini prestižnih Ivy League sveučilišta. Čini ih osam znanstveno i društveno najuglednijih američkih sveučilišta, smještenih na sjeveroistoku SAD-a te njihovih sportskih klubova. Ivy League neformalno postoji od 1870-ih, formalno je osnovana 1956. To su najstarija i najbogatija privatna sveučilišta u SAD-u. Uz Harvard (1636.) to su još Yale (1701.), Pennsylvania (1740.), Princeton (1746.), Columbia (1754.), Brown (1764.), Dartmouth (1769.) i puno mlađe sveučilište Cornell (1865.).