Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

POSLJEDICE TRGOVINSKOG RATA

Teške posljedice skupe energije. Europi prijeti selidba tvrtki u SAD i Kinu.

Autor: Branko Podgornik

03.11.2022. 20:30
Teške posljedice skupe energije. Europi prijeti selidba tvrtki u SAD i Kinu.

Foto: Reuters

Nakon šokantne odluke njemačkog BASF-a da trajno preseli proizvodnju u Kinu, i drugi industrijski divovi koji koriste velike količine energije pogledavaju u zemlje gdje je energija jeftina, prije svega SAD



Šokantna odluka najveće europske i svjetske kemijske kompanije, njemačkog BASF-a, da »trajno« smanji proizvodnju u Europi i preseli je u Kinu, jedna je od prvih neugodnih posljedica energetske krize koja na Starom kontinentu poprima teže razmjere nego bilo gdje drugdje u svijetu.


Nakon što se Europska unija počela odricati jeftine ruske nafte i plina kako bi kaznila Moskvu zbog napada na Ukrajinu, troškovi za energiju europskih kompanija vrtoglavo su skočili, čineći njihovu proizvodnju preskupom i neisplativom. Budući da će Europa imati najskuplju energiju u svijetu ne samo ove zime, nego i sljedećih godina, mnoge kompanije razmišljaju o zatvaranju europskih pogona i preseljenju u Aziju ili Sjedinjene Države, gdje je plin nekoliko puta jeftiniji.


Veliko tržište


BASF je potkraj listopada objavio da su mu troškovi za energiju u prvih devet mjeseci povećani za 2,2 milijarde eura u odnosu na isto lanjsko razdoblje te da je u trećem kvartalu u Njemačkoj imao gubitak od 130 milijuna eura. Za kompaniju koja je godišnje trošila oko 3,6 milijardi prostornih metara (ruskog) plina, znatno više od cijele Hrvatske, visoke cijene energije i rizik od nestašica postali su nepremostiva prepreka za rad.




Predsjednik uprave BASF-a Marin Brudermüller, koji je ranije upozorio da će embargo na ruski plin baciti Njemačku u najveću krizu nakon Drugog svjetskog rata, izjavio je da kompanija smanjuje europske »troškove« zato da bi »očuvala svoju srednjoročnu i dugoročnu konkurentost u Njemačkoj i Europi«.


BASF istodobno otvara novu kompaniju za proizvodnju plastike u Kini vrijednu 10 milijardi dolara. Bruedermüller je kazao da je Kina zanimljiva BASF-u i zato što predstavlja »polovinu svjetskog tržišta« dok potražnja za njegovim proizvodima u Europi već godinama posustaje. Ta kompanija sa sjedištem u Ludwigshafenu, poput cijele njemačke industrije, proteklih je desetljeća procvala uvelike zahvaljujući jeftinoj ruskoj energiji. Promatrači kažu da BASF vjerojatno opet računa na ruski plin koji će Moskva idućih godina cjevovodima preusmjeriti u Kinu.


Visoki energetski troškovi zaustavljaju i rad ostale industrije koja troši goleme količine plina. Tijekom ljeta proizvođači umjetnih gnojiva u Europi obustavili su oko 70 posto pogona, zbog neisplativosti proizvodnje. Proizvođači aluminija i cinka također su zatvorili 50 posto kapaciteta, a njima se sada pridružuju proizvođači čelika i keramike. I oni šalju radnike na dopust čekajući razvoj događaja. Prema procjeni Goldman Sachsa, oko 40 posto europske kemijske industrije moglo bi se »trajno racionalizirati«, odnosno zavoriti vrata.


Trgovinski rat


Brojni komentatori boje se da će energetska kriza, koja će potrajati godinama, izazvati novi val deindustrijalizacije Europe, nakon što su proteklih desetljeća mnoge multinacionalne kompanije već preselile pogone u Kinu. Međutim, najveće koristi od nove situacije, kako stvari sada stoje, imat će SAD, budući da su ulaganja u Kinu sve rizičnija zbog pogoršavanja političkih i trgovinskih odnosa Washingtona i Pekinga.


Već ove godine, prema medijskim izvješćima, europske su zemlje znatno povećale uvoz plina, papira i umjetnih gnojiva iz SAD-a. Budući da predsjednik Joe Biden želi obnoviti američku industrijsku bazu, koja je također uvelike odselila u Aziju, Kongres je nedavno odobrio tzv. Zakon o ograničenju inflacije. Njime će savezni proračun izdvojti 369 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, odnosno za subvencije američkim proizvođačima solarnih panela, električnih automobila i sličnih proizvoda.


To je zabrinulo europske dužnosnike koji se boje da će europski proizvođači seliti u SAD kako bi dobili američke subvencije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pritom kritizirao SAD jer njegove kompanije »Europi prodaju plin po četiri puta višoj cijeni nego kod kuće«, te istodobno predložio da članice EU-a uvedu trgovinske protumjere pod geslom »Kupujmo europsko«, što nekima miriše na mogućnost otvaranja američko-europskog trgovinskog rata.


Amerika: Pomognite si sami


Valdis Dombrovskis, povjerenik za trgovinu u Europskoj komisiji, upozorio je da američki Zakon o ograničenju inflacije »može diskriminirati europske proizvođače automobila, baterija, obnovljivih izvora i energetski intenzivne industrije«. Međutim, europski se dužnosnici zauzimaju za to da se rastući trgovinski spor sa SAD-om riješi dogovorom, tako da Washington povlastice za svoje proizvođače proširi i na europske. Prema Financial Timesu, izgledi za to nisu veliki. Američka trgovinska predstavnica Katherine Tai rekla je Bruxellesu neka i Europa uvede subvencije za svoje proizvođače.