Saveznici su se prošle godine dogovorili da će Ukrajini dati 40 milijardi eura vojne pomoći, ali su je završili s 50 milijardi od čega je više od pola došlo od europskih zemalja i Kanade, pokazuju podaci saveza. Ostatak je stigao iz SAD-a.


“To šalje jasnu poruku naše neupitne predanosti Ukrajini”, rekao je Rutte novinarima u Bruxellesu uoči sastanka o nastavku pomoći Kijevu.




“To je i veliki korak naprijed prema onome što traži predsjednik Trump. Slažem se s njime da moramo ujednačiti sigurnosnu pomoć Ukrajini”, dodao je.


NATO je nedavno objavio da su Europa i Kanada u 2024. uložile u obranu 485 milijuna eura, 20 posto više nego u prethodnoj godini.


Brojne europske zemlje povećale su posljednjih godina obrambene proračune potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu i bojazni da bi SAD mogao umanjiti angažman u obrani kontitenta pod Trumpom, velikim kritičarem NATO-a.


Kada bi Rusija napala NATO u ovom trenutku, reakcija bi bila razarajuća i ona bi izgubila, ali saveznici moraju povećati izdvajanja za obranu da bi i ubuduće bili jači, rekao je Rutte.


Rutte je na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara obrane država članica NATO-a dodao da članice NATO-a moraju pojačati izdvajanja za obranu i za obrambenu industriju s obzirom na brzinu kojom Rusija povećava proizvodnju oružja i opreme  i s obzirom na to što Kina čini jačanju svojih vojnih potencijala.


“Sada smo sigurni, naša obrana i snaga odvraćanja sada su snažni, ali nećemo biti za 4, 5 godina ako ne donesemo neke teške odluke ove godine”, rekao je Rutte.


“Moramo izdvajati znatno više od dva posto BDP-a i proizvoditi više. Problem nije samo u europskom dijelu NATO-a, nego i na američkoj strani jer od Kalifornije do Ankare ne proizvodimo dovoljno oružja i opreme”, dodao je glavni tajnik.


Ponovio je da očekuje da saveznici na samitu u Haagu ovoga ljeta zacrtaju novi cilj o izdvajanju iznad tri posto BDP-a, ali da se ne želi obvezati ni na kakve konkretne brojke jer je još prerano za detalje.


U srijedu popodne počinje dvodnevni sastanak ministara obrane NATO-a na kojem prvi put sudjeluje i novi američki ministar obrane Pete Hegseth.


U okviru toga sastanka sastat će se Kontaktna skupina za pomoć Ukrajini, a sastankom prvi put neće predsjedati Sjedinjene Države nego Velika Britanija.


Kontaktnu skupinu za obranu Ukrajine, tzv. Skupina Reimstein nazvanu po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj gdje je se prvo sastala, pokrenuli su Amerikanci u travnju 2022. nakon ruske invazije radi koordinacije vojne pomoći Ukrajini izvan NATO-a.


Donedavni američki predsjednik Joe Biden ukinuo je pri kraju svoga mandata ograničenja za uporabu dalekometnog naoružanja isporučenog Ukrajini kako bi mogla gađati ciljeve u Rusiji s kojih se napada ukrajinski teritorij.


Nova američka administracija još se se o tome nije oglašavala.