Većina Ukrajinaca pravoslavni su kršćani, ali podijeljeni su na ogranak tradicionalno povezan s Ruskom Pravoslavnom Crkvom i neovisnu crkvu, koju je svjetska pravoslavna hijerarhija priznala 2019.


U zemlji trenutno postoje dvije pravoslavne crkve: s jedne strane, nezavisna Pravoslavna crkva Ukrajine koju predvodi mitropolit Epifanije. Tu je crkvu priznao Bartolomej I u Istanbulu, koji se smatra “počasnim poglavarom” oko 260 milijuna pravoslavnih kršćana širom svijeta.




S druge strane, postoji UPC koja je autonomna crkva unutar Ruske pravoslavne crkve i u prošlosti se nije često politički izražavala.


Tijekom nedjeljne molitve na Trgu Svetog Petra u Rimu, Franjo je naglasio važnost vjerskih sloboda.


“Molim vas, niti jedna kršćanska crkva ne bi trebala biti ukinuta, izravno ili neizravno“, naglasio je Papa, osudivši zakon koji je nedavno potpisao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.


“Molitva nije zločin”, istaknuo je Sveti Otac pred tisućama hodočasnika. Dodao je kako je važno omogućiti svima koji žele moliti da to čine u crkvi koju smatraju svojom.


Ukrajina zabranu smatra opravdanom jer, kako tvrdi, Moskovska patrijaršija podržav rusku agresiju.


U povodu nove zakonske regulative, koja zapravo zabranjuje Rusku Pravoslavnu Crkvu na teritoriju Ukrajine, poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve nadbiskup Svjatoslav Ševčuk branio je odluku, tvrdeći kako je “Moskvi pridružena crkva u Ukrajini korištena kao sredstvo militarizacije”.


Zelenskij je zakon potpisao u subotu nakon što ga je parlament usvojio 20. kolovoza. Zabranom je pogođeno oko tri milijuna vjernika.


Kijev je u više navrata optužio Papu da je stao na stranu Rusije, što Vatikan odlučno odbacuje.


UPC je pripadala Moskovskoj patrijašiji sve do 2022., ali je nakon ruske invazije službeno prekinula veze s Moskvom i osudila rat, no Kijev je i dalje optužuje za širenje proruske propagande.