PKK, koji vodi pobunu protiv turske države od 1984., odlučio je u svibnju razoružati se i raspustiti nakon poziva zatvorenog vođe Abdullaha Ocalana na prekid oružane borbe.


U borbama je ubijeno više od 40.000 ljudi.




U srpnju je skupina, koju su Turska, Sjedinjene Države i Europska unija označile terorističkom organizacijom, uništila dio oružja u simboličnom činu dobre vjere.


U izjavi iz sjevernog Iraka u nedjelju, PKK je naveo da je odlučio povući sve militante kako bi postavio temelje onoga što naziva “slobodnim, demokratskim i bratskim životom”, istovremeno vodeći procese razoružanja i integracije u sljedeću fazu.


Navedeno je da taj potez pokazuje predanost PKK-a procesu te da bi turska vlada sada trebala bez odgode poduzeti i “pravne i političke” korake.


Ankara bi trebala utrti put ulasku PKK-a u “demokratsku politiku” putem zakona o integraciji, dodaje se.


Omer Celik, glasnogovornik vladajuće stranke predsjednika Tayyipa Erdogana, napisao je na mreži X da odluka PKK-a o povlačenju predstavlja konkretan rezultat vladinog cilja “Turske bez terora” i da će pomoći u oblikovanju “pozitivnog okvira” koji će uspostaviti parlamentarna komisija za pravni dio procesa.


PKK je stacioniran na sjeveru Iraka nakon što je posljednjih godina potisnut daleko od jugoistočne granice Turske. Turska vojska redovito napada baze PKK-a u regiji i tamo je uspostavila nekoliko vojnih ispostava.


Tijekom godina ciljevi PKK-a promijenili su se od traženja neovisne države do traženja većih kurdskih prava i ograničene autonomije na uglavnom kurdskom jugoistoku Turske.


Turska tvrdi da štiti kurdska prava, ali da neće dopustiti separatističke poteze.


Kraj sukoba Turske, članice NATO-a, s PKK-om mogao bi imati posljedice u cijeloj regiji, uključujući i susjednu Siriju gdje su Sjedinjene Države saveznice sa sirijskim kurdskim snagama koje Ankara smatra ogrankom PKK-a.