Dolar i euro su ojačali u odnosu na jen u 2024. za 11,7 odnosno 5 posto, povećavajući vrijednost postojeće inozemne imovine Japana izražene u jenima, dok su inozemne aktivnosti spajanja i preuzimanja japanskih kompanija također pridonijele rastu.


Ipak, unatoč povećanju japanske inozemne neto imovine, ona je ukupno lani bila manja od njemačke, koja je dosegnula vrijednost od 3.500 tisuća milijardi eura ili 3.780 milijardi dolara. Kina je zauzela treće mjesto na listi najvećih svjetskih kreditora, s 3.300 milijardi dolara neto financijske imovine.




Neto inozemna imovina, također poznata kao neto međunarodna investicijska pozicija, mjeri razliku između inozemne imovine zemlje i onoga što ona duguje ostatku svijeta.


Rastuće kamatne stope u Japanu i pomak prema konvencionalnoj monetarnoj politici učinili su njegovu imovinu privlačnijom, smanjujući poticaje za ulaganja u inozemstvo i slabeći njegovu neto poziciju globalnog vjerovnika.