Prema izvorima upoznatima s tim pitanjem, koji su zatražili da ostanu neimenovani kako bi mogli opisati osjetljive operacije, to je bilo ključno za planiranje akcije.




Iako su prikupljene obavještajne informacije pomogle SAD-u i Izraelu u uspješnom uklanjanju iranskog vrhovnog vođe, administracija nije znala tko bi realno mogao preuzeti vlast u Iranu i surađivati s Washingtonom.


Kako rat u Iranu eskalira, sve je jasnije da definiranje i postizanje uspjeha u ovom sukobu predstavlja mnogo složeniji, dugotrajniji i skuplji proces po živote Amerikanaca nego što je bila operacija u Venezueli.


Nema organizirane oporbe 


“Ne postoji koordinirana ili odvojena skupina unutar režima koju Amerikanci vide kao poželjnu novu vladu niti postoji stvarna organizirana opozicija,” rekao je jedan od upućenih izvora.


Trump je u jednom od brojnih telefonskih intervjua otkako je započela operacija u Iranu sugerirao za ABC News da je nekoliko osoba za koje je mislio da bi mogle preuzeti vlast ubijeno u raketnim napadima. “Kandidati za drugo ili treće mjesto su mrtvi.”


Treća osoba bliska Trumpovu timu za nacionalnu sigurnost opisala je razmišljanje o trenutnom stanju u Iranu kao “potpuno raspršeno”.


Tajnica za tisak Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je: “Kao što je predsjednik Trump rekao, ovo je bila naša posljednja, najbolja prilika da udarimo i eliminiramo neprihvatljive prijetnje koje predstavlja ovaj bolesni i zlokobni režim koji vode teroristi.


Kazala je da je Iran svaki mjesec povećavao proizvodnju svojih raketa i da su im Sjedinjene Države dopustile da nastave, “Iran bi bio zaštićen smrtonosnim balističkim raketama dok stvara nuklearno oružje, naoružava terorističke posrednike i predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj domovini”.


SAD je morao djelovati sad, dok je režim bio slabiji nego ikad, umjesto da dopusti Iranu da izgradi svoje sposobnosti i prvi nas napadne, naglasila je.


Venezuelom vladaju mafijaši, Iranom teokrati 


Trumpa je privukla mogućnost da u Iranu ponovi ono što je učinio u Venezueli, brzu operaciju koja je dovela do dobre suradnje s potpredsjednicom Delcy Rodriguez.


“Ono što smo učinili u Venezueli, mislim, savršen je, savršen scenarij,” rekao je Trump za New York Times.


No strukture zemalja su uvelike različite. Vladavina u Venezueli skliznula je u autoritarizam tijekom posljednja dva i pol desetljeća. Predsjednik je zemlju vodio uz nekoliko ljudi koji su imali vlastite resore i baze moći. Američka vlada ostvarila je prodor u taj  krug, koji kritičari opisuju kao mafijaško društvo, što je olakšalo brzu “dekapitaciju” i naknadni politički aranžman.


Iranom, s druge strane, vlada teokratski sustav koja funkcionira gotovo pet desetljeća. Vrhovni vođa vlada upravlja sistemom koji isprepliće klerikalno, izabrano i vojno vodstvo i dizajniran je tako da brzo popunjava prazna mjesta.


Amerikanci još uvijek nemaju jasan plan za “dan poslije”.


Bez više kooperativnog ili prijateljski nastrojenog vodstva koje SAD može odmah identificirati, Trumpove nade da će iranski narod srušiti iranski režim vjerojatno neće uskoro zaživjeti.


Sigurnosne i paravojne sposobnosti Irana zasad ostaju uglavnom netaknute, rekao je prvi izvor, “tako da postoji malo razloga vjerovati da režim neće moći silom ugušiti javne prosvjede ili demonstracije.”


“Kolaps režima i promjena režima dvije su različite stvari,” rekao je Amos Hochstein, bivši viši savjetnik predsjednika Joea Bidena. “Kolaps režima mogao bi dovesti do kaosa i do višestrukih centara moći koji se natječu jedni s drugima. Osobno ne znam kuda ovo ide. Problem je što mislim da nitko ne zna. A bez vojnika na terenu, vrlo je teško stvoriti promjenu režima iz zraka.”


Zbunjena administracija 


Nova anketa CNN-a objavljena ovaj tjedan pokazala je da 59% Amerikanaca ne podržava operaciju u Iranu, a 60% ne vjeruje da Trump ima jasan plan kako se nositi sa situacijom. Nisu samo demokrati javno kritizirali administraciju i postavljali pitanja o krajnjem cilju operacije.


Konzervativni bloger Matt Walsh napisao da je administracija u vezi s ovom operacijom “blago rečeno, zbunjena.”


U inozemstvu, američki partneri i saveznici također čekaju da administracija jasno objasni ciljeve operacije, rekao je jedan zapadni diplomat koji je zatražio anonimnost, dodajući da Washington dosad nije uspio jasno izložiti dugoročni plan za Iran i regiju.


Zasad su Trump i ministar obrane Pete Hegseth javno identificirali samo skup vojnih ciljeva koje žele postići u nedefiniranom vremenskom okviru. To su uništenje iranskih raketnih sposobnosti, uništenje iranske mornarice, osiguranje da Iran nikad ne razvije nuklearno oružje te sprječavanje naoružavanja, financiranja i usmjeravanja terorističkih vojski izvan svojih granica.


Pokušaji definiranja ciljeva SAD-a dolaze nakon niza različitih izjava, u kojima je Trump spomenuo različite vremenske okvire i ciljeve rata, od “dva do tri dana” do “četiri do pet tjedana” i od postizanja “slobode za iranski narod” do obrane “američkog naroda uklanjanjem neposrednih prijetnji iranskog režima.”


“Ako ste slušali predsjednika i Hegsetha jasno je da nisu odlučili o svojim ciljevima i mislim da će to morati učiniti vrlo brzo,” rekao je Christopher Hill, bivši američki ambasador u Iraku i u još četiri zemlje pod republikanskim i demokratskim predsjednicima.


“Za nekoliko dana ćemo znati postoji li ikakvo organiziranje nove vlade u Iranu, ali to ne izgleda vjerojatno. Dakle, možda bi trebali ublažiti priče o promjeni režima.”


Posljednji komentari Trumpa i njegova kabineta sugeriraju da administracija možda upravo to i čini.