Gostujući na lokalnoj postaji Radio Polar ispričao je da je ceremonija održana u južnom gradu Punta Arenasu.


Ondje je došla iz glavnog grada Santiago de Chilea hrvatska veleposlanica Mira Martinec u sklopu programa koji je za veleposlanike iz zemalja Europske unije organiziralo predstavništvo EU-a u Čileu.




Nakon tog programa, Martinec se sastala s hrvatskom zajednicom u Punta Arenasu, gradu gdje su Hrvati stizali brodovima u 19. stoljeću u potrazi za poslom.


“Održana je službena i svečana ceremonija, kojom je predsjedala veleposlanica i na kojoj sam ja bio zadužen za operativni dio, te na kojoj je dodijeljeno 35 rješenja o državljanstvu ‘novim Hrvatima'”, izjavio je Mihovilović, počasni konzul u Punta Arenasu.


Dodao je da prema hrvatskom zakonu osobe hrvatskog porijekla mogu zatražiti državljanstvo.


Tijekom ceremonije su pristupale jedna po jedna, čekajući da ih se prozove, te davale prisegu pred hrvatskom zastavom i veleposlanicom. Zatim im je uručen certifikat o hrvatskom državljanstvu.


“Važno je pritom poslati snažnu poruku, a to je da su osobe koje su primile rješenje o državljanstvu, primile poklon od Hrvatske u skladu s ustavom”, izjavio je Mihovilovic.


“A taj poklon mora odgovarati određenom ponašanju, moralu i časti, moraju ga opravdati časnim djelovanjem”, dodao je.


U Čileu živi oko 200.000 Hrvata i njihovih potomaka, pa je nakon Argentine druga zemlja Južne Amerike po njihovoj brojnosti, podatak je Ureda za iseljene Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.


Hrvatske vlasti traže od primatelja državljanstva da se angažiraju na promicanju i očuvanju hrvatske kulture i identiteta.


“Vi ste primili ovaj poklon (…), ali pitanje je što ste učinili za Hrvatsku? Što sada radite za Hrvatsku? U budućnosti, na što se obvezujete za Hrvatsku? Što ćete raditi za nju?”, opisao je Mihovilovic razgovor s primateljima državljanstva.


“Kada im postavljamo ta pitanja, zapravo ih pitamo hoće li raditi na promoviranju i očuvanju hrvatske kulture u ovoj regiji”, dodao je.


Regija Magallanes i čileanska Antarktika nalazi se na krajnjem jugu Južne Amerike. Hrvatska zajednica je među najstarijim i najbrojnijim doseljeničkim zajednicama ondje.


Mihovilovic kaže da se od osoba koje prime hrvatsko državljanstvo traži da sudjeluju u radu neke od tamošnjih udruga.


Među tim udrugama su Club Croata, sportsko društvo Sokol, vatrogasno društvo Bomba Croata i društvo uzajamne pomoći Sociedad Croata de Socorros Mutuos.


“U njima se odvijaju brojne aktivnosti, poput obuke i učenja jezika, plesnih skupina i zbora, tečaja kuhanja…Raznovrsne su aktivnosti kojima mogu doprinijeti društvu i održavanju kulture u sklopu hrvatske zajednice”, rekao je Mihovilovic.


Objasnio je da u tim udrugama postoje osobe koje će im objasniti kojim se aktivnostima mogu baviti ondje.