Grlić Radman je u izjavi za medije naveo kako inicijativa za proširenje eksploatacije ugljena pogađa između 600 i 1.000 Hrvata iz 64 domaćinstva budući da im se planira oduzeti čak 78 hektara privatne imovine.


– Oni smatraju da je to više politički motivirano, a ne ekonomski. Ovdje se radi o pokušaju jedne prisilne eksproprijacije privatne imovine, rekao je Grlić Radman.


Dodao je kako se sada pokušavaju zaobići procedure kako bi se županijske i općinske vlasti isključile iz donošenja odluka, a rudokop dobio dopuštenje za proširenje na štetu Hrvata. Po istim navodima to bi uključio čak i rušenje groblja.




Izvijestio je kako je nakon što je dobio pismo mještana Donje Ričice o svemu izvijestio visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. Njemački diplomat je obećao ispitati ovaj problem, pojasnio je ministar vanjskih i europskih poslova.


Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ima velikih problema s nabavom ugljena koji je potreban da bi mogle raditi termoelektrane u njezinu sastavu. S druge pak strane Europska komisija inzistira na postupnom prijelazu s proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.




BiH bi se zbog toga mogla suočiti s ozbiljnim problemima već početkom 2026. godine kada na snagu stupa mehanizam prekograničnog poreza za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) ) koji uvodi Europska unija kako bi smanjila emisiju štetnih plinova i zaštitila okoliš.


Ovaj mehanizam znači da će proizvodi poput čelika, aluminija, cementa i drugih koji dolaze u EU iz drugih zemalja biti oporezovani prema količini ugljika koji je otpušten u atmosferu prilikom njihove proizvodnje.