Gradonačelnik Vilniusa tvrdi da je grad konstantno na udaru hakera iz Rusije

Foto: Pexels

Vilnius, glavni grad Litve, suočen je redovito s hakerskim napadima iz Rusije nakon što nije dopustio otvaranje ruskog centra kulture te nakon što je ulicu u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo preimenovao u Ulicu ukrajinskih heroja, rekao je gradonačelnik Remigijus Šimašijus.

Rusija je 24.veljače prošle godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, a Šimašijus je već 3.ožujka najavio promjenu naziva ulice. Tjedan dana kasnije ona je preimenovana.

“Mislim da smo mi bili prvi promijenili naziv pa zatim Prag, Riga i drugi. Nakon toga smo dobili protestno pismo iz ruskog ministarstva vanjskih poslova, ali smo prestali obraćati pažnju na takve stvari, nije nas briga”, rekao je 49-godišnji Šimašijus u razgovoru za Hinu ovaj tjedan u Vilniusu.

Sva pošta i posjetitelji koji dolaze u veleposlanstvo Rusije stižu na adresu Ulica ukrajinskih heroja 2.

Šimašijus je na cesti nasuprot ruskog veleposlanstva osobno bijelim sprejem napisao: “Putine, Haag te čeka”. Taj isti veliki natpis, kojim izražava želju da se predsjedniku Rusije sudi za ratne zločine na međunarodnom sudu u nizozemskom gradu Haagu, osvanuo je i na jednom staklenom neboderu u Vilniusu.

“Redovno primjećujemo hakerske napade na naše institucije u Vilniusu, no o tome ne izvještavamo. Ja sam na crnoj listi u Rusiji zbog raznih razloga, ali ponosan sam što sam na njoj”, dodao je.

Hina nije imala uvid u te navodne hakerske napade. Litva, baltička zemlja, okružena Rusijom, Bjelorusijom, Poljskom i Latvijom te na moru Švedskom nekoć je bila upravljana iz Moskve. Stanovnici se još uvijek sjećaju sovjetske okupacije od 1945. do 1990. godine.

Nekadašnja zgrada sovjetske tajne službe KGB pretvorena je u “Muzej okupacije i borbe za slobodu”. Posjetiteljima ukazuje na represivni aparat koji je gušio političke slobode i želju za samostalnošću, ostvarenu prije 33 godine.

“Da se pobijedi u ratu potrebne su volja, vještine, sredstva i prijatelji. Mi smo uvijek imali volju, gotovo uvijek vještine, ponekad sredstva, i nikada, ili gotovo nikada, prijatelje”, napomenuo je Šimašijus.

“Sada smo u NATO-u pa smo svjesni da je situacija nešto drugačija. Nama, Estoncima, Latvijcima i Poljacima donedavno su govorili da smo problematični, da smo luđaci koji ne znaju što govore. No nakon invazije Rusije na Ukrajinu svi nas pitaju za mišljenje, postali smo eksperti”, dodao je.

Europa ne sluša dovoljno Baltičke zemlje

Četiri baltičke zemlje imaju najagresivniji stav prema Moskvi u Europi jer njihov strah od Rusije nikada nije iščezao.

“Mi smo susjedi, blizu smo Rusije, pa nam je sigurnost važna”, istaknuo je Šimašijus.

Na zgradi gradske vijećnice, u srcu Vilniusa, ispisane su riječi bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha koje je izrekao tijekom posjete 2002. godine.

“Svatko tko izabere Litvu za svog neprijatelja također će učiniti Sjedinjene Države svojim neprijateljem”, piše ondje. Brojna litavska dijaspora živi u SAD-u.

Šimašijus smatra da se europske zemlje poput Njemačke i Francuske nisu dovoljno uključile u potpori Ukrajini, također nekadašnjoj članici Sovjetskog Saveza.

“Mislimo da nas Europa ne sluša dovoljno. Kada Francuska i Njemačka govore s Rusijom o garantiranju sigurnosti mislim da se radi o nerazumijevanju situacije, no ona je bolja nego prije godinu dana”, rekao je.

EU je, prema njegovom mišljenju, ujedinjenija, a Rusija slabija nego se očekivalo. “A Kina ne pomaže Rusiji koliko se očekivalo. To su tri važna faktora”, naglasio je.

U Vilniusu 5 posto stanovništva čine ukrajinski izbjeglice

Gradonačelnik je odlučio isplatiti 700.000 eura iz gradskog proračuna Ukrajini, u trenutku kada se sami građani Vilniusa nalaze suočeni s brojnim poskupljenjima, napose hrane i energenata.

“Stanovnici to razumiju”, rekao je. “Ponosni smo što pomažemo Ukrajincima”, dodao je.

Jedan 44-godišnji taksist, nezadovoljan kako Šimašijus upravlja gradom, rekao je pod uvjetom anonimnosti da se ipak slaže što će grad dati Ukrajini toliki iznos novca. I 21-godišnja recepcionarka hotela u centru rekla je Hini da je u redu ta pomoć.

Trenutno se u Vilniusu nalazi 30.000 izbjeglica iz Ukrajine, što je 5 posto stanovnika. Grad im je osigurao smještaj, besplatni gradski prijevoz, te im pomaže u pronalaženju posla

“No kako vrijeme odmiče, sve veći broj ljudi ovdje smatra da su ti Ukrajinci u povlaštenom položaju u odnosu na domicilno stanovništvo, a da ta pomoć postaje stalna, a ne privremena”, rekao je Vladimir, pripadnik ruske manjine.

U Litvi ruska manjina čini 5 posto stanovništva, podatak je vlasti Vilniusa. Rusija je u Vilniusu htjela otvoriti “Kuću Moskve” (Moscow House) no Šimašijus se još od 2015. protivio tom projektu. Nakon slučaja koji je završio na sudu, projekt je prošle godine definitivno odbačen.

“Kuću Moskve su htjeli otvoriti navodno za kulturne aktivnosti, ali je jasno da je to mašinerija za propagandu i špijunsko djelovanje gdje god ju imaju”, rekao je Šimašijus koji osam godina obnaša funkciju gradonačelnika i ne namjerava se kandidirati za treći mandat.

Vilnius slavi 700. rođendan

Vilnius, grad s 569.700 stanovnika, slavi 700. rođendan, a različite aktivnosti koje su počele velikom proslavom u četvrtak trajat će dva tjedna. Ime grada prvi put je spomenuto 1323. godine u pismu kojim je tadašnji litavski vladar Gedeminas pozvao trgovce i strance da dođu živjeti ondje.

“Ova proslava podsjeća nas na otvorenost. Oduvijek je u našem gradu vladala liberalna atmosfera”, rekao je Šimašijus, član liberalne Stranke slobode.

Na otvaranju rođendana Vilniusa u četvrtak navečer okupilo se više od 10.000 stanovnika na trgu ispred katedrale. U hladnoj noći uživali su u koncertu i svjetlosnom spektaklu. Obližnja utvrda na brdu zasjala je u žuto-plavoj bolji zastave Ukrajine.

“Ljudi ovdje izlaze na ulice, zabavljaju se, uživaju kao da se ništa ne događa, kao da je mir zagarantiran. I to je lijepo. No za mir nema potpune garancije”, zaključio je Šimašijus.