Francuski kazneni zakon do sada je silovanje definirao kao čin penetracije ili oralni spolni čin počinjen uz uporabu „nasilja, prisile, prijetnje ili iznenađenja“. Zakon nije jasno spominjao potrebu za pristankom, a tužitelji su morali dokazati namjeru da se počini silovanje kako bi se postigla osuđujuća presuda.


U prosincu prošle godine, suprug Gisele Pelicot priznao je sudu na jugu Francuske da je više puta drogirao svoju suprugu i putem interneta regrutirao desetke muškaraca da je siluju dok je bila bez svijesti.




Najmanje 35 suoptuženika Dominiquea Pelicota negiralo je optužbe za silovanje, tvrdeći pred sudom da su sudjelovali u seksualnoj igri ili da je Gisele Pelicot glumila da spava.


Svi su proglašeni krivima, ali su njihovi pokušaji da izbjegnu kaznu bacili svjetlo na sivu zonu u zakonu.


Novi zakon, koji treba potpisati predsjednik Emmanuel Macron prije nego što stupi na snagu, navodi da pristanak mora biti „slobodno dan i informiran… te se može povući“. Pristanak se mora procjenjivati „u svjetlu okolnosti“ i „ne može se pretpostaviti samo na temelju šutnje ili izostanka otpora žrtve“, stoji u zakonu.


Pravni stručnjaci ističu da će ovakva promjena olakšati postizanje osuđujućih presuda za silovanje, jer više neće biti nužno dokazivati uporabu sile ili namjeru, već samo da žrtva nije dala slobodan i svjestan pristanak.


Osude za silovanje bit će lakše postići


Preinačena definicija trebala bi pomoći u osiguravanju osuđujućih presuda, izjavila je za Reuters pravna stručnjakinja i zagovornica novog zakona Catherine Le Magueresse.


„(Ranije) ako se u slučaju moglo pokazati da nije bilo pristanka, ali napadač nije upotrijebio nasilje, prisilu, prijetnju ili iznenađenje, ta osoba nije mogla biti proglašena krivom“, rekla je.


Definicija temeljena na pristanku također bi mogla pomoći u edukaciji mladih muškaraca i žena o „uzajamnosti želje“.


Francuska se tako pridružuje Švedskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i brojnim drugim europskim zemljama koje već imaju zakone o silovanju temeljene na pristanku. Porast feminističkog pokreta #MeToo potaknuo je zakonodavne reforme u nekim državama od 2017. godine.


O ovoj promjeni dugo se raspravljalo u Francuskoj.


Neke aktivistice za prava žena upozorile su da bi fokusiranje na pristanak moglo dovesti do pretjeranog ispitivanja ponašanja i riječi žrtve, umjesto napadača. Upozoravaju da osoba može reći „da“, a da to zapravo ne želi.


U zajedničkoj izjavi, zastupnice Marie-Charlotte Garin i Veronique Riotton, koje su zagovarale ovaj prijedlog zakona, pozdravile su „povijesnu pobjedu“, ali su istaknule da borba protiv seksualnog nasilja još nije završena.


„Resursi pravosudnog sustava, organizacija za podršku i policije moraju se ojačati; podrška žrtvama mora se poboljšati; a seksualni odgoj mora se učinkovito provoditi“, poručile su.