Europska investicijska banka imenovala Marka Primorca za svojeg novog potpredsjednika

Hrvatski ekonomist Marko Primorac danas je imenovan za novog potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB-a). Preuzet će dužnost koju je kao članica Upravljačkog odbora dosad obnašala Poljakinja Teresa Czerwińska te tako postati prvi potpredsjednik EIB-a koji dolazi iz Hrvatske.

Vijeće guvernera EIB-a, sastavljeno od ministara financija iz svake od 27 država članica Europske unije, imenovalo je Primorca na prijedlog hrvatske Vlade, u kojoj je od 2022. obnašao dužnost potpredsjednika Vlade i ministra financija. Kao jedan od osam potpredsjednika EIB-a predstavljat će Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku.

„Svojim bogatim iskustvom u području javnih financija, koje je stekao ne samo u Hrvatskoj, već i u EU-u, Marko Primorac dodatno će ojačati sposobnost Europske investicijske banke za ostvarivanje prioriteta EU-a”, istaknula je predsjednica EIB-a Nadia Calviño.

„Čast mi je preuzeti ovu novu ulogu u EIB-u u trenutku kada ulaganja u otpornost, konkurentnost i zelenu tranziciju postaju važnija no ikada dosad”, izjavio je Marko Primorac. „Radujem se što ću imati priliku pridonijeti misiji EIB-a u svim državama članicama, uključujući moju domovinu Hrvatsku te se pobrinuti da nastavimo s poticanjem globalne konkurentnosti i održivog razvoja Europe.”

Za vrijeme njegova mandata na dužnosti ministra financija, Hrvatska je prvi put ispunila fiskalne kriterije iz Maastrichta, podigla svoj kreditni rejting na A te uspješno privela kraju procese ulaska u europodručje i Schengenski prostor.

Prije dolaska u Vladu Republike Hrvatske, Primorac je radio kao izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se specijalizirao za javne financije i fiskalnu politiku. Djelovao je i u nekoliko međunarodnih financijskih institucija u kojima je bio član vijećâ guvernera, pa tako i u EIB-u.

Europska investicijska banka u Hrvatskoj posluje još od 1977., pri čemu su ukupna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo dosad premašila 11 milijardi eura. Tim izdvajanjima poduprti su svi ključni sektori hrvatskog gospodarstva, od djelovanja u području klime, preko održivog prometa i obnovljivih izvora energije, pa sve do socijalne infrastrukture, a sve u sprezi sa savjetodavnim programima koji su Hrvatskoj pomogli u privlačenju vrijednih ulaganja i dodatnih sredstava EU-a.

Grupa EIB-a 

Grupa Europske investicijske banke (EIB-a) financijska je institucija Europske unije, u vlasništvu je njezinih 27 država članica i jedna je od najvećih multilateralnih razvojnih banaka na svijetu. Grupa EIB-a ugovorila je tijekom 2025. nova izdvajanja i savjetodavne usluge vrijedne 100 milijardi eura za više od 870 projekata visokog učinka u području osam ključnih prioriteta kojima se podupire ostvarenje ciljeva politika EU-a, a to su: djelovanje u području klime i okoliša, digitalizacija i tehnološke inovacije, sigurnost i obrana, teritorijalna kohezija, poljoprivreda i biogospodarstvo, socijalna infrastruktura, snažna globalna partnerstva te unija štednje i ulaganja. Osim što odobrava dugoročne zajmove za velike infrastrukturne zahvate, Grupa EIB-a privlači i privatna ulaganja u visokorizične inovativne projekte i tvrtke, pri čemu ima sve veću ulogu na europskim tržištima poduzetničkog duga, rizičnog kapitala, jamstava i sekuritizacije.

Europski investicijski fond (EIF) sastavni je dio Grupe EIB-a, a okrenut je ponajprije osiguravanju jamstava i vlasničkog kapitala ne bi li malim i srednjim poduzećima te start-up tvrtkama iz svih dijelova Europe omogućio lakši pristup potrebnim sredstvima. U svojstvu sidrišnog ulagača te posredstvom svoje široke mreže partnerskih banaka i investicijskih fondova, EIF mobilizira privatna ulaganja i njeguje ekosustav fondova rizičnog kapitala radi potpore inovativnim europskim poduzetnicima.

Zajedno sa šest država članica (Francuskom, Njemačkom, Italijom, Španjolskom, Belgijom i Nizozemskom), EIF je 2023. pokrenuo Inicijativu europskih tehnoloških predvodnika, fond fondova koji pomaže u ekspanziji inovativnih start-up tvrtki. Tom inicijativom već je omogućena uspostava 14 europskih megafondova rizičnog kapitala, kao i ekspanzija 40 poduzeća, među kojima je i 11 jednoroga (s kapitalom vrjednijim od milijardu eura).