„Kardiovaskularne bolesti najveći su teret za naše zdravstvene sustave, društva i ekonomije”, rekao je povjerenik za zdravstvo u Europskom parlamentu. Varhelyi je u tom tijelu predstavljao plan Komisije, nazvan Plan za sigurno srce, za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti koje godine odnose najmanje 1,7 milijuna života u Europi te su vodeći uzrok smrti na kontinentu. Mađarski povjerenik vjeruje da se može spasiti „barem 80 posto tih života”.


Komisijin plan predviđa unaprjeđenje prevencije tih bolesti putem promocije zdravijih životnih odluka te potporu državama u razvijanju njihovih nacionalnih planova. Plan uključuje i unaprjeđenje sustava za ranu detekciju bolesti putem usklađenih protokola, novih tehnologija i mobilnih stanica za preglede, kao i integrirani pristup liječenju putem inovativnih terapija.


Varhelyi je naglasio da su duhan i nikotin glavni uzroci kardiovaskularnih bolesti, a da se zbog pojave novih načina njihove konzumacije, poput električnih cigareta, iduće godine moraju modernizirati pravila o kontroli duhana.




Mađar je govorio i o snažnoj poveznici dijabetesa i pretilosti s kardiovaskularnim bolestima, upozorivši da je u Europi pretilo oko 30 posto mladih, kao i trećina europske djece.


„Ako ne djelujemo bit ćemo suočeni s cijelom idućom generacijom Europljana koji će živjeti s kroničnim bolestima”, upozorio je.




Cilj je do 2030. smanjiti 25 posto smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, zaključio je povjerenik.


Sokol: Ulaganje u zdravstvo nije trošak


U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, koordinator Europske pučke stranke u Odboru za javno zdravlje,, koji je pozdravio što su dijabetes i pretilost dio plana Komisije jer je Hrvatska zemlja koja „nažalost bilježi najviše stope pretilosti u EU-u”.


Pučanin je pozvao Komisiju da uvede obavezu označavanja hrane kako bi potrošači bili upućeniji u njezinu štetnost i na temelju toga donosili bolje odluke.


„Posebno je važna prevencija faktora rizika poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i loše prehrane”, naglasio je Sokol.


„No ono što je sada najvažnije jest osigurati dostatno financiranje za provedbu ovoga plana. Stoga pozivam vas povjereniče da se zajedno s nama zauzmete za odgovarajuće financiranje zdravstva u budućem sedmogodišnjem EU proračunu, kroz zasebnu proračunsku liniju za zdravstvo”, rekao je hrvatski zastupnik Varhelyiju.


„Ulaganje u  zdravstvo nije trošak, nego investicija. Samo zdrava Europska unija može biti snažna, otporna i konkurentna”, zaključio je Sokol.


Jerković: Za borbu protiv  kardiovaskularnih bolesti treba “malo hrabrosti”


Zastupnica socijalista i demokrata Romana Jerković i potpredsjednica Odbora EP-a za javno zdravlje rekla je da je plan Komisije čekan „s nestrpljenjem”, pa naglasila da su sve što treba za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti „malo hrabrosti i sredstva”.


„Jesmo li dovoljno hrabri da to učinimo kako treba, da se suprotstavimo jednim od najmoćnijih širitelja lošeg zdravlja u našem društvu?”, upitala je hrvatska zastupnica.


Jerković je u rujnu ove godine imenovana glavnom izvjestiteljicom Parlamenta za strategiju EU-a o kardiovaskularnim bolestima (KVB), dokumenta koji će obuhvatiti prevenciju, ranu dijagnozu, dostupnost liječenja te jednak pristup skrbi za sve građane EU-a. U raspravi u utorak u Strasbourgu naglasila je da će u toj ulozi biti „dovoljno hrabra”.


„Desetljećima moćne industrije oblikuju naš okoliš, naše živote i ponašanja, ne u interesu javnog zdravstva, nego u interesu profita”, nastavila je Jerković, pa naglasila da se europske institucije, „ako se stvarno žele spašavati srca”, „moraju prestati kriti iza fragmentiranih zakona i polumjera”.