Za potvrđivanje Europske komisije dovoljna je većina zastupnika koji su pristupili glasanju, ne i apsolutna većina svih zastupnika. Glasanje nije tajno, nego poimenično. Od 720 zastupnika Europskog parlamenta, njih 688 je glasalo, od kojih je njih 370 glasalo za, 282 protiv, a suzdržanih je bilo 36.


Sama predsjednica Komisije kada je ponovno izabrana na drugi mandat u srpnju je dobila znatno više glasova nego danas njezina Komisija. Za nju je tada glasalo 401 zastupnik u tajnom glasanju.


Druga Komisija Ursule von der Leyen je dobila 370 glasova, što je 54 posto zastupnika koji su glasali.




Njezina prva Komisija 2019. dobila je 65 posto glasova (461 glas). Njezin prethodnik Jean-Claude Juncker 2014. godine dobio je 61 posto glasova (423). Druga Komisija Josea Manuela Barrosa 2010. godine dobila je 70 posto glasova zastupnika koji su glasali (488). Njegova prva Komisija 2004. dobila je 72 posto (478 glasova).


Prije Barrosa, Komisija Romana Prodija 1999. dobila je čak 87 posto glasova (510). Prodijev prethodnik, Luksemburžanin Jacques Santer dobio je 1995. godine 72 posto glasova (417).




Zanimljivo je da je u srijedu četvero članova Komisije glasalo za sebe jer su na lipanjskim izborima izabrani u Europski parlament, a njihov zastupnički mandat prestaje s danom kada Komisija preuzme dužnost. To su novi povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Luksemburžanin Christoph Hansen, povjerenik za obranu, Litvanac Andrius Kubilius, izvršna potpredsjednica zadužena za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, Finkinja Henna Virkkunen, i izvršna potpredsjednica za ljude, vještine i pripremljenost, Rumunjka Roxana Mînzatu.