ČETIRI GODINE OD INVAZIJE NA UKRAJINU Zalužni je i tada bio frustriran Zelenskim, jer nije reagirao na upozorenja

Točno četiri godine navršava se od trenutka kad su ruske trupe s istoka, ali i sa sjevera, preko granica Bjelorusije, pokrenule opći napad na Ukrajinu, invaziju za koju je Putin bio uvjeren kako će biti okončana u najviše nekoliko tjedana. Mjesecima prije toga američka i britanska obavještajna služba uvjeravali su Kijev, ali i europske saveznike što se sprema, no nitko od njih nije vjerovao procjenama ni obavještajnim podacima prikupljenima na terenu. Razloga je bilo nekoliko, no prvenstveno jer nitko nije vjerovao da bi Putin ulazio u tako rizičan potez pri čemu bi, bilo je potpuno jasno, srušio sve odnose sa zapadom.

Agencijama CIA i MI6 nije se vjerovalo iz još jednog razloga – zbog iskustva iz Iraka i tvrdnji o navodnom oružju za masovno uništenje što je iskorišteno kao povod za okupaciju zemlje. Režim u Bagdadu je srušen, ali pokazalo se kako su obavještajni podaci bili lažni, odnosno kako oružje nikada nije ni postojalo.

Danas, četiri godine kasnije, na temelju dijela obavještajnih dokumenata koji su djelomično procurili u javnost, moguće je rekonstruirati dramu koja se, skrivena od javnosti, odvijala od trenutka kada su Kijevu poslana prva upozorenja, do tog 24. veljače 2022. kad je prva raketa poletjela preko granica Ukrajine, a helikopteri zagrijavali motore kako bi krenuli na Hostomol u okolici Kijeva.

Nagomilavanje trupa

Još uvijek nije posve jasno kada je Vladimir Putin donio odluku o napadu i osvajanju Ukrajine, no danas se procjenjuje da je to bilo negdje u prvoj polovini 2020. U Rusiji su tada već bile provedene ustavne promjene koje su mu omogućile ostanak na vlasti i nakon 2024. godine, a u Bjelorusiji je pomogao Aleksandru Lukašenku u gušenju prosvjeda, čime je otvorio prostor za moguće korištenje bjeloruskog teritorija u budućoj invaziji na Ukrajinu. U to vrijeme pandemije COVID-19, Putin je bio zatvoren i strogo izoliran u Kremlju, gdje je dane provodio čitajući knjige o ruskoj povijesti i promišljajući o vlastitoj povijesnoj ulozi.

Prve naznake plana o invaziji dolaze u proljeće 2021. kada počinje veliko nagomilavanje trupa duž ukrajinske granice te na okupiranom Krimu, a nekako u to vrijeme Putin je objavio i svoj prilično dugačak esej o povijesti Ukrajine u kojoj je išao duboko u povijest, do 9. stoljeća, kako bi ustvrdio da je suverenitet Ukrajine moguć samo u partnerstvu s Rusijom. To su bili prvi znakovi da bi Putin možda htio puno više od Krima kojeg je već držao pod kontrolom, više od dijelova Donbasa koji su već bili okupirani. Obavještajne službe počele su razmatrati mogućnost da Putin želi cijelu Ukrajinu.

Početkom jeseni 2021. CIA i MI6 počeli su ubrzano slati upozorenja Kijevu, no Zelenski je jednostvano odbijao u njih povjerovati. Znao je da s Putinom ne može postići dogovor, no nije vjerovao kako će se on odlučiti na punu invaziju. Ujedno, smatrao je kako bi javna rasprava o velikom ratu potaknula paniku u Ukrajini, gospodarsku i političku krizu koja bi srušila zemlju. Vjerovao je kako je upravo to Putinov plan, pa je čak u studenom 2021. poslao svog izaslanika u tajnu misiju u glavne europske prijestolnice kako bi njihovim liderima prenio poruku da je prijetnja lažna, te da svojim najavama SAD želi izvršiti pritisak na Rusiju.

Priprema pete kolone

No upozorenja iz Washingtona i Londona u Kijevu je netko ipak slušao. Ukrajinska sigurnosno-obavještajna služba SBU. Oni su primjetili kako su ruski obavještajci posljednjih nekoliko mjeseci počeli puno intenzivnije vrbovati suradnike diljem Ukrajine, ne samo visoko pozicionirane osobe već i »obične« ljude, a počeli su se sastajati i s ukrajinskim državnim službenicima i dijelom političara u inozemstvu. Bio je to očiti znak kako pripremaju svojevrsnu petu kolonu u slučaju napada. Ujedno, SBU je počeo nailaziti na poruke u presretnutoj ruskoj komunikaciji koje su upućivale na akcije zapadno od rijeke Dnjepar. I SBU je počeo s pripremama za invaziju, i to iza leđa Zelenskog koji o tome ništa nije znao.

Deset tjedana prije invazije, u prosincu 2021., CIA i MI6 pojačali su upozorenja, ovaj put ne samo prema Kijevu, nego i prema Parizu i Berlinu, tvrdeći da je napad neminovan. Ondje su, međutim, odgovarali kako je gomilanje ruskih snaga na granicama tek blef s ciljem pritiska na Ukrajinu uoči mogućih pregovora. SAD i Velika Britanija pokazivali su dokumente pribavljene iz Rusije, no dijelovi izvješća bili su zatamnjeni radi zaštite identiteta agenata, što su Pariz, Berlin i Kijev odbacili kao dio političke igre.

Čak je i Poljska, radicionalno vrlo oprezna i neprijateljski raspoložena prema Rusiji, procjenjivala da do invazije neće doći. Prema njihovim podacima, ruske snage u Bjelorusiji činili su uglavnom neiskusni ročnici, a prevladavalo je uvjerenje da je Putin ipak dovoljno racionalan da ne ide u otvoreni sukob.

Frustrirani general

Šest tjedana prije invazije, početkom siječnja 2022., američka je strana prikupila detalje plana napada. Rusija je namjeravala ući u Ukrajinu istodobno s više pravaca, uključujući i iz Bjelorusije, s planiranim desantom na aerodrom Hostomel, desetak kilometara od Kijeva. Prema planu, preko Hostomela bi bile uvedene specijalne postrojbe koje bi zauzele glavni grad, dok bi skupine atentatora u prvim satima invazije pokušale likvidirati Volodimira Zelenskog. Pripremljene su i liste Ukrajinaca predviđenih za likvidaciju ili pritvaranje odmah po prodoru u Kijev, a na čelo nove »vlade« trebao je biti postavljen marginalni proruski političar Jevhen Murajev. Sve je to Zelenski dobio na stol, no nekoliko dana kasnije videoporukom je poručio građanima da ne nasjedaju na najave rata. Govorio je kako dolazi ljeto i kako će Ukrajinci roštiljati na izletištima kao obično, izražavajući uvjerenje da do sukoba neće doći.

Istodobno je ukrajinska sigurnosno-obavještajna služba SBU, a da Zelenski ništa ne zna, započela vlastite pripreme: okupljala je operativne timove i osiguravala sigurne lokacije u Kijevu i okolici za slučaj napada i potrebe za zaštitom državnog vodstva.

Dva tjedna prije invazije, sredinom veljače, Britanija i SAD evakuirali su veleposlanstva iz Kijeva ostavljajući u njima samo najnužnije osoblje. Ispostava CIA-e preseljena je iz Kijeva u grad na zapadu zemlje, najvjerojatnije Lavov, a američki su obavještajci, posjetivši svoje kolege iz SBU-a prije odlaska, ostavili im nekoliko protutenkovbskih lansera, kao oproštajni dar.

Istodobno je zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni, bio izrazito frustriran predsjednikom Zelenskim, koji je uporno odbijao proglasiti izvanredno stanje što bi mu omogućilo prerasporediti vojne postrojbe i pravodobno pripremiti obranu. Zalužni se, zajedno sa suprugom, preselio u svoj ured kako bi bio na raspolaganju istoga trenutka kada invazija započne.

Pakao je počeo…

Tri dana prije početka invazije, 21. veljače, Putin je sazvao sjednicu ruskog Sigurnosnog vijeća u Moskvi, kada su i visoki dužnosnici Rusije očito prvi put shvatili razmjere onoga što se sprema. Bili su u šoku, snimka sastanka prikazana je na ruskoj televiziji.

Dan kasnije zasjedao je i ukrajinski Nacionalni sigurnosni savjet. Iako još uvijek nije želio proglasiti izvanredno stanje, Zelenski je uveo stanje opasnosti, blažu mjeru pripravnosti. Nekoliko sati potom šef sigurnosne službe predao mu je omotnicu s povjerljivim podacima SBU-a: u Kijevu su već bili raspoređeni atentatori s ciljem likvidacije Zelenskog i članova njegove obitelji.

Istovremeno, iz Poljske je došla vijest kako je Varšava promjenila stav i potvrđuju kako je ruska invazija neminovna. U Bjelorusiju su stigli pripadnici specijalnih postrojbi koji se spremaju za zračni desant na Hostomol, baš kako su CIA i MI6 predvidjeli.

Osam sati prije invazije, napetost je bila očita. U Kijevu su došli predsjednici Poljske i Litve, a Zelenski im je na sastanku rekao da je ovo možda zadnji put da ga vide živog. Navečer je otišao u svoju rezidenciju, planirajući sljedećeg dana poraditi na dodatnim planovima obrane. Prekasno. Putin je u 4,50 ujutro u izravnom obraćanju najavio kako Rusija pokreće specijalnu operaciju, a istoga trenutka lansirane su prve rakete prema gradovima u Ukrajini dok su helikopteri s desantnim snagama polijetali iz Bjelorusije prema Hostomolu. Pakao je počeo…