U okviru samita kojim supredsjedaju Francuska i Indija, u ponedjeljak navečer na radnoj večeri koju U Elizejskoj palači organizira francuski predsjednik Emmanuel Macron okupit će se čelnici iz cijelog svijeta, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, njemački kancelar Olaf Scholz, kanadski premijer Justin Trudeau. U utorak se samit nastavlja radnim sjednicama.


Europsku komisiju će predstavljati predsjednica Ursula von der Leyen i izvršni potpredsjednici Henna Virkkunen i Stéphane Séjourné.  Iz Sjedinjenih Država najavljen je dolazak potpredsjednika JD Vancea, izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana,  Sundara Pichaija iz Googlea. Brada Smitha iz Microsofta.




Na samit su pozvani i osnivač SpaceX-a i proizvođača električnih automobila Tesla Elon Musk i kreator DeepSeeka Liang Wenfeng, ali njihova nazočnost nije potvrđena.


Kina navodno šalje jednog od svojih najviših vođa, Ding Xuexianga, bliskog suradnika predsjednika Xi Jinpinga i posebnog izaslanika za umjetnu inteligenciju, potpredsjednika vlade Zhanga Guoqinga.


Prošli je mjesec donio potres u području umjetne inteligencije kada je kineska tvrtka DeepSeek predstavila svoj model AI-a, sličan ChatGPT-u, koji je razvijen uz drastično manje troškove. Tvrtka je objavila da je na računalne resurse za svoj osnovni model potrošila samo 5,6 milijuna dolara. Istodobno, američke tvrtke kao što su OpenAI, Google, Mete ulažu milijarde u razvoj umjetne inteligencije.


“Revolucija umjetne inteligencije transformirat će radna mjesta, obrazovanje, kulturu, gospodarstva diljem svijeta”, stoji u najavi samita na stranici ureda francuskog predsjednika.


Francuska očekuje da će samit rezultirati osnivanjem zaklade isključivo posvećene umjetnoj inteligenciji. Očekuje se da će ta zaklada u sljedećih pet godina prikupiti 2,5 milijarde eura, a ove godine 500 milijuna, za financiranje razvoja umjetne inteligencije u službi općeg interesa.


Zaklada bi bila javno-privatno partnerstvo koje uključuje vlade, tvrtke i filantropske organizacije. Cilj zaklade je osigurati otvoreni pristup bazama podataka, softveru i drugim alatima za pouzdane aktere u području umjetne inteligencije, koji im mogu pomoći u rješavanju problema poput raka ili dugotrajnog covida, dodaje Macronov ured.


Organizatori samita pokušavaju osigurati da zemlje sudionice potpišu zajedničku političku deklaraciju kojom se obvezuju za etičniju, demokratskiju i ekološki održiviju umjetnu inteligenciju, ali je veliko pitanje hoće li Sjedinjene Države pristati na to.


Europska unija je u svibnju prošle godine donijela Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi takav zakon u svijetu koji može postaviti globalni standard za regulaciju umjetne inteligencije.


Deklarirani cilj novoga zakona je poticanje razvoja i prihvaćanja sigurnih i pouzdanih sustava umjetne inteligencije na jedinstvenom tržištu EU-a te osigurati poštivanje temeljnih prava građana EU-a i potaknuti ulaganja i inovacije na području umjetne inteligencije u Europi.


Zakon razlikuje četiri vrste umjetne inteligencije sukladno riziku koje sa sobom nose. Sustavi umjetne inteligencije s vrlo ograničenim rizikom, poput videoigrica ili filtera za spam morat će zadovoljavati samo blage propise transparentnosti, dok će visokorizični sustavi umjetne inteligencije morati ispunjavati niz zahtjeva i obveza kako bi bili odobreni na tržištu EU-a.


Zakon zabranjuje sustave umjetne inteligencije koje pojedince društveno vrednuju i razvrstavaju u određene kategorije – po rodu, rodnom identitetu, rasi, etničkom podrijetlu, migracijskom statusu, državljanstvu, političkom uvjerenju, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti i slično.


Pod umjetnom inteligencijom neprihvatljivog rizika smatraju se pohranjivanje fotografija prikaza lica s interneta ili snimaka CCTV-a, snimaka prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u školama, društveno bodovanje, prediktivno policijsko djelovanje isključivo na profiliranju osobe. Građani će moći podnositi pritužbe na sustave AI-ja koji ugrožavaju njihova prava.


Ovo je treći samit posvećen umjetnoj inteligenciji. Prvi je održan u studenom 2023. godine u Londonu, a rezultirao je neobvezujućim obećanjem 28 država da će se uhvatiti u koštac s rizicima AI-ja. Slijedio je samit u Seulu, u svibnju prošle godine, koji je donio još jedno obećanje da će se uspostaviti mreža javnih instituta za sigurnost umjetne inteligencije kako bi se unaprijedilo istraživanje i testiranje.