Sve je više oboljelih od virusa Zapadnog Nila

Dvoje oboljelih od groznice zapadnog Nila na području Banije samo su vrh ledene sante kad je riječ o zarazom virusom zapadnog Nila koji prenose komarci. Prema procjenama stručnjaka, broj onih kojima su komarci prenijeli ovaj virus višestruko je veći i može se mjeriti desecima, no na sreću samo kod malobrojnih taj virus izaziva teži oblik bolesti.

Kod dvoje oboljelih razvio se meningoencefalitis, vrlo rijetka komplikacija koja može završiti i smrću.

– Nema novih informacija o oboljelima, što znači da nije bilo težih oblika. Virus zapadnog Nila vrlo često prođe asimptomatski, to su vrlo blagi simptomi koji se ni ne detektiraju, navodi Goranka Petrović, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Ovaj neuroinvazivni oblik koji zahvaća živčani sustav javlja se, dodaje, u tek oko jedan posto zaraženih. Uglavnom je riječ o starijim osobama, onima koji imaju višestruke komorbiditete, imunokompromitiranim bolesnicima, dok kod zdravih pojedinaca bolest uglavnom ima blagi oblik.

Ipak, stručnjaci pozivaju da se osobe koje osjete simptome poput osipa te bolova u mišićima sličnima gripi jave svom liječniku.

Ranije epidemije

Virus zapadnog Nila ne prenosi se s čovjeka na čovjeka kontaktom. Bolest se može razviti u razdoblju od tri do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.

U Hrvatskoj je bilo nekoliko epidemija groznice zapadnog Nila, pa je tako tijekom ljetnih mjeseci 2018. godine zaraza potvrđena kod 50 osoba, dok je 2022. godine bilo osam prijava zaraze ovim virusom, a lani smo službeno imali 10 oboljelih.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, tijekom 2018. godine na širem području Europe su zabilježena ukupno 1.504 slučaja bolesti zapadnog Nila u ljudi.

Najviše je oboljelih registrirano u Italiji (453), Srbiji (286), Grčkoj (224) i Rumunjskoj (216), a te je godine u Europi zabilježeno 115 smrtnih ishoda zbog bolesti zapadnog Nila.

– To je bolest koja će nas pratiti s obzirom na klimatske promjene i način na koji se prenosi. Rezervoar virusa je u životinjama, konjima i pticama, a komarci je prenose na ljude, objašnjava epidemiologinja Petrović.

Da bi se izbjeglo širenje ove zaraze potrebno je, pozivaju stručnjaci, suzbiti uvjete pogodne za razvoj komaraca, što znači redovito kositi travu i prazniti sve posude s vodom u svojim dvorištima i okućnicama jer one su pogodno tlo za razmnožavanje komaraca.

Uz to, preporučuju se i individualne mjere zaštite, a to je primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka i tijekom noći do zore, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom ako to dopuštaju vremenske prilike, primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima te primjena različitih repelenata za prostore.

Val koronavirusa

Osim groznice zapadnog Nila, Hrvatskom ovih dana ponovo hara i COVID-19, i to osobito duž jadranske obale. Službeno je prijavljeno oko 900 slučajeva zaraze, no realni je broj zaraženih daleko veći, kažu u HZJZ-u, gdje zasad ne očekuju pojavu veće epidemije.

– Uz 900 prijava oboljelih od korone, svjesni smo da je to samo broj koji je dojavljen, a ne stvarni broj oboljelih. U svakom slučaju, radi se o uzlaznom trendu koji je prisutan u Hrvatskoj zadnjih par tjedana, a do kada će trajati, teško je procijeniti, kaže epidemiologinja Petrović.

Takva situacija pojave COVID-a u ljeto nije neuobičajena, dodaje.

– Situacija je slična kao lani u epidemiološkom smislu, jer i tada je registriran ljetni val s više prijava oboljelih i to upravo u primorskim županijama gdje je više turista i više »moovinga«. Krajem kolovoza, kad se svi, veći broj prijava kreće u kontinentalnim županijama.

Tada kreće škola i ulazimo u zatvorene prostore, kolektive, gdje se virus lakše širi, objašnjava. Ipak, širenje virusa donosi i veću prokuženost stanovništva te se na taj način gasi potencijal epidemije, zaključuje epidemiologinja HZJZ-a.

Aktualni oblik omikrona vrlo se brzo širi, ali nema težih posljedica, niti smrtnih ishoda. Stručnjaci ipak preporučuju građanima koji imaju simptome koje bi mogli povezati s COVID-om, da se testiraju ili kućnim testom ili na Zavodu za javno zdravstvo, te da se jave svom liječniku radi uputa o tome kako se ponašati dok bolest traje.