Stručnjaci upozoravaju: Pomorsko dobro moglo bi postati pomorsko zlo

Hrvatskoj je potrebna sveobuhvatna strategija za pomorsko dobro kako ne bismo dobili pomorsko zlo. Naša obala iz dana u dan devastira se neprimjerenom izgradnjom. Deset smo godina bili u čekaonici za prijem u Europsku uniju, potom još deset da uđemo u Schengen.

Nama je ulazak u EU bio cilj, umjesto sredstvo kako da osiguramo što kvalitetnije uvjete za život građanima. Donošenje cjelovite strategije zaštite i primjerenog korištenja obale hrvatski je imperativ u kojem moramo definirati što ćemo ostaviti netaknuto, što će biti na korist lokalnog pučanstva, kao i javnosti općenito, a što će biti u funkciji održivog turističkog, odnosno gospodarskog razvoja, poručio je na jučerašnjem predstavljanju knjige Branka Kundiha »Hrvatsko pomorsko dobro – Geneza nereda & Prijedlog rješenja« član izvršnog vijeća Međunarodnog pomorskog odbora (CMI) dr. sc. Petar Kragić.

Slijepa ulica

Kragić je upozorio da bi se, ukoliko nešto hitno ne poduzmemo u zaštiti naše obale, mogli naći u slijepoj ulicu u koju je zašla, primjerice, Španjolska.

Najnoviju Kundihovu knjigu ocijenio je iznimno vrijednim djelom za koje se nada da će potaknuti širu raspravu u društvu i inicirati rješenja za postojeći nered koji vlada na pomorskom dobru.

– Ukoliko se to ne dogodi, ova će knjiga ostati spomenik budućim generacijama iz kojeg će iščitavati gdje su im to djedovi i bake pogriješili, zaključio je Kragić.

Predstavljanje nove knjige Branka Kundiha, umirovljenog kapetana duge plovidbe, pravnika, autora prve knjige o pomorskom dobru u Hrvatskoj, održano je u Gradskoj vijećnici, a pozdrave nazočnima i čestitke autoru uputili su i gradonačelnik Marko Filipović te u ime Primorsko-goranske županije Zlatan Marunić, voditelj Odsjeka za pomorsko dobro i koncesije.

Predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo prof. dr. sc. Gordan Stanković jučerašnje je predstavljanje knjige nazvao svečanošću u kojoj se »slavi čista i nepatvorena struka«, kao i bespoštedna, beskompromisna potraga za zdravim razumom koji, istaknuo je, prožima svaku stranicu ove Kundihove knjige.

– Kada bih jednom rečenicom morao opisati stanje na našoj obali i pomorskom dobru, rekao bih samo kaos, kaos, kaos. Trostruki kaos ne samo zbog razmjera devastacije, već i zbog tri glavna ishodišta nagomilanih problema.

Prvi je naš odnos općenito prema pomorskom dobru u kojem caruje uzurpacija i betonizacija. Drugi kaos tiče se odnosa države, odnosno svih struktura javne vlasti prema nama.

To je maćehinski odnos u kojem država rado uzima, ali vrlo nerado daje. I treći kaos izvire iz propisa o pomorskom dobru koje, kako to Kundih slikovito navodi u svojoj knjizi, karakterizira tri desetljeća vožnje unatrag i situacije u kojoj je svaki novi zakon lošiji od prethodnog, kazao je Stanković.

Daleko od brige

Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, mr. sc. Olga Jelčić koja je, uz prof. dr. sc. Ivu Tuhtan Grgić s riječkog Pravnog fakulteta i prof. dr. sc. Tihomira Lukovića s Visoke poslove škole Aspira, recezentica knjige, podsjetila je na zakonsku definiciju pomorskog dobra kao općeg dobra od interesa i pod osobitom zaštitom RH.

Konstatirala je kako brojni i gotovo svakodnevni primjeri uzurpacije pomorskog dobra najbolje ilustriraju koliko je hrvatsko pomorsko dobro daleko od brige i štićenja, kako od tijela javne vlasti, ali i samih građana.