Subota, 20. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

24 C°

Lijepa naša apartmanizacija

Stranci su u tri godine u Hrvatskoj pokupovali preko 29 tisuća nekretnina

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

02.03.2023. 17:28
Stranci su u tri godine u Hrvatskoj pokupovali preko 29 tisuća nekretnina

Foto: Dino Stanin/PIXSELL



Obuzdavanje ekspanzije privatnog smještaja koji čini najveći udio u broju turističkih kreveta u Hrvatskoj, jedna je od premisa budućeg održivog razvoja hrvatskog turizma.


Već sada u špici sezone se sve veći broj destinacija suočava s takozvanim overturizmom, u prijevodu, prevelikim gužvama kojima nisu sretni ni domaći, ni turisti.


Međutim, da će bujanje kapaciteta biti vrlo teško staviti pod kontrolu, potvrđuje činjenica da je problem puno širi, odnosno da se u temeljima prekapacitiranosti turizma nalazi i nekretninski biznis.


Zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je samo u 2021. registrirano oko 12.500 novih stanova, bilo da se radi o novogradnjama, dogradnji ili prenamjeni iz nestambenog u stambeni prostor. Ako se radi o razdoblju od 2011. do 2021. riječ je, pak, o gotovo 113.000 novih stanova.


Rast cijena




Svakako je zanimljivo kako broj stanova svake godine raste, dok je stanovnika sve manje, pa je zadnji popis stanovništva pokazao da je u deset godina Hrvatska izgubila oko 400.000 stanovnika.


Dakle, ljudi je sve manje, nekretnina sve više, pa ne čudi da i ponuda apartmana na tržištu raste. No, pitanje je, a na što zadnje vrijeme turistički djelatnici opetovano upozoravaju, i koliko se objekata iznajmljuje, a da nisu nigdje registrirani.


Dio toga se provede kroz nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice u kojima se može ugostiti do 20 prijatelja, i sve to treba prijavljivati lokalnim TZ-ima.


Ekspanzija nekomercijalnog smještaja je bila vidljiva u pandemiji zbog toga što stranci bez prijave nisu mogli dobiti potvrdu za prelazak granice, no čim je pandemija popustila, pao je i broj »prijatelja«, odnosno nekomercijalnih noćenja.


Činjenica je da taj dio nekretnina država ustvari vrlo teško ili gotovo nikako ne može nadzirati, kao i da je u Hrvatskoj sve veći broj stranaca koji su vlasnici nekretnine.


Stoga se nije za čuditi »gunđanju« legalnih iznajmljivača da sve više stranaca bez ikakve kontrole iznajmljuje apartmane. A kako pokazuje nedavni slučaj iz Baške, i »privatnu« plažu.


Jasno je da stranci pumpaju i cijene nekretnina, pogotovo na Jadranu, no koliko je ustvari nekretnina u stranom vlasništvu, vrlo je teško procijeniti.


Nekakve orijentacijske brojke dobili smo u Poreznoj upravi, s obzirom da za kupoprodaju nekretnina koje su im prijavljene, utvrđuju poreznu osnovicu.


Porezna uprava zaprimljenu ispravu o prometu nekretnina evidentira u Evidenciji prometa nekretnina najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja.


Pa su tako, s obzirom na rokove prijave, podaci koje su nam dostavili za 2022. podložni promjenama iz razloga što još uvijek traje dostava isprava i ažuriranje u Informacijskom sustavu Porezne uprave.



Najbrojniji Nijemci


Isto su tako napomenuli kako Porezna uprava nije nadležna za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama i ne raspolaže službenim podacima o vlasnicima nekretnina na području Republike Hrvatske.


Podaci iz Porezne pokazuju kako se još uvijek daleko najveći broj kupoprodaja nekretnina odnosi na hrvatske građane, no kupuju i stranci. Lani je konkretno u Poreznoj registrirano oko 136.000 kupoprodaja nekretnina, od čega su hrvatski državljani bili kupci za 123.000 nekretnina.


Stranci su, pak, lani u Hrvatskoj kupili više od 13.000 nekretnina. Godinu ranije je u Poreznoj evidentirano oko 123.000 kupoprodaja nekretnina, od čega su stranci bili kupci u više od 9.500 slučajeva.


U 2020. je, pak, registrirano oko 103.000 kupoprodaja, pri čemu su stranci te godine kupili preko 6.200 nekretnina. Tako gruba računica pokazuje da su stranci samo u protekle tri godine kupili više od 29.000 nekretnina.


U toj računici su i dvije pandemijske godine, kada je objektivno za očekivati da je obujam kupoprodaja bio manji nego u normalnim godinama. S druge strane, u evidencijama Porezne uprave na dan 26. siječnja 2023. godine evidentirano je ukupno 5.050 nerezidenata – obveznika dohotka od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova.


Dakle, stranaca koji se legalno bave iznajmljivanjem je vrlo malo u odnosu na to koliko ih ima nekretnine u našoj zemlji.


Što se tiče država čiji građani najviše kupuju nekretnine u Hrvatskoj, uvjerljivo prvo i drugo mjesto drže Njemačka i Slovenija. Tako su Nijemci samo lani kupili oko 3.600 nekretnina, u 2021. oko 2.600, a 2020. oko 1.500 nekretnina.


Na drugom mjestu su lani bili Slovenci s oko 3.300 kupljenih nekretnina, a slijede Austrijanci s oko 1.500 nekretnina, Česi sa 755 kupoprodaja, Slovaci sa 651 kupljenom nekretninom.


Na šestom mjestu su državljani Bosne i Hercegovine sa 606, Mađarske s 408, Poljske s 392, Italije s 312, te Švedske s 221 kupljenom nekretninom.


Izgubljen kompas


Da se trend kupovine nekretnina ubrzao, ilustrira podatak kako su samo njemački državljani u zadnje tri godine kupili oko 7.700 nekretnina u Hrvatskoj, dok su od 2013. do 2020. kupili oko 5.000 nekretnina. Naravno, podaci ne ukazuju gdje su domaći i stranci kupovali nekretnine, no jasno je da većina stranaca ulaže u nekretnine uz more.


Sve u svemu, i ovi podaci pokazuju koliko je ustvari Hrvatska daleko od održivog turizma, da će gužve na plažama biti još veće i da je u upravljanju razvojem izgubljen kompas.


Jer gostiju će ljeti biti, što prijavljenih, što neprijavljenih, s nekretninskim bumom sve više. A posljedično i mjesta na plažama, parkiralištima i slično – sve manje.


I dok je jedna od premisa održivog razvoja turizma zadovoljstvo lokalnog stanovništva, nažalost, domaćima je vlasništvo nad nekretninom u turističkim destinacijama s hrvatskim plaćama postalo znanstvena fantastika.