Što sve mogu biti valjani razlozi za priziv savjesti? Evo što kažu stručnjaci

Očekivano, tema priziva savjesti pojavila se u raspravi o ponovnom uvođenju vojne obuke jednom od ključnih tema, s obzirom da se realno može očekivati da će se dobar dio mladih danas pozivati na vjerske, moralne ili druge razloge da, umjesto da u ruke uzme pušku, vojnu obavezu odradi putem civilnog služenja u gradovima i općinama, ili u civilnoj zaštiti.

I na saborskom Odboru za obranu to je bila jedna od ključnih točaka rasprave, a pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter posebno je navela kako u zakonu treba preciznije, taksativno navesti razloge koji će se priznavati pred komisijama, za priziv savjesti.

Međutim, HDZ-ove veteran Josip Đakić napao ju je verbalno: »Argumenti su joj slični onima koje iznosi 15 udruga koje čine dužnosnici vlasti u Zagrebu. Dobro da još niste rekli da u vojarnama treba izvjesiti i šarene zastave za ročnike koji ne vole hrvatsku zastavu«, ustvrdio je HDZ-ov zastupnik.

Civilno služenje

Jasna je bila aluzija na LGBT zastave, ali postavlja se pitanje – što ako pred komisijom za regrutaciju, bez obzira na razloge, netko od potencijalnih ročnika kaže da ne voli hrvatsku zastavu, i da se pod njom ne želi latiti oružja.

Doista, i to možda može biti legitiman razlog, jer možemo zamisliti kako bi to izgledalo da neka vojna jedinica bude sastavljena pretežito od prisilno mobiliziranih osoba, koje inače imaju priziv savjesti koji im je odbijen, koje ne vole Hrvatsku niti njenu zastavu.

Stoga smo zastupnike pitali što misle o tome, treba li to biti legitimni razlog za civilno služenje, a Josip Đakić, koji je o tome i progovorio, sada priznaje da je – ironizirao.

– Pa svima je jasno što je poanta – postoji zakon o zastavi, grbu i himni, i njega se svi trebaju pridržavati, zato takva lažna isprika o »nevoljenju« hrvatske zastave ne treba i ne smije proći kod povjerenstava koja će odlučivati. Svatko u Hrvatskoj treba poštovati državna obilježja, to je jasno, i to ne može biti argument.

Ja sam se samo osvrtao na bespotrebna lamentiranja pučke pravobraniteljice, priznaje nam Đakić, pa je jasno da Tena Šimonović Einwalter sigurno njegovo povjerenje na ovoj temi više nema.

Đakić kaže da bi bilo bizarno da netko uopće izgovori da želi civilno služenje jer ne voli hrvatsku državu – to bi ga samo odvelo u nove probleme, a povjerenstva, bez obzira hoće li biti pod MUP-om ili MORH-om, itekako će znati ocijeniti tko provocira, a tko iskreno nastupa, kaže Đakić.

Po njemu, pravobraniteljica iznosi objede kad govori o ovoj temi, a tim se više on tome čudi jer je čak i SDP podržao ovaj prijedlog zakona, pa mu nije jasno u čije ime ona uopće nastupa na ovu temu.

– Valjda govori u ime onih iz javnog savjetovanja, iz Možemo! i njihovih udruga koji se tamo nešto žale. Pa pitam se i što se ima pravobraniteljica za djecu, ona druga, oglašavati – vojna obuka tiče se odraslih osoba s navršenih 18 godina života. Pa nisu to djeca, kaže Đakić.

Po njemu, ni vjerski razlozi ne trebaju biti razlog za priziv savjesti – pravoslavci i katolici su svi kršćani i imaju slične običaje, a muslimanima se treba omogućiti da imaju vrijeme za klanjanje, neka kleče kad god moraju, i to je to – to nije prepreka da prođu vojnu obuku, kaže Đakić.

I DP-ov zastupnik Stipo Mlinarić Ćipe nije za to da se priziv savjesti rasteže na nebulozne isprike.

Izvoljevanja mladih

– Ne mogu vjerovati da bi netko živio u bilo kojoj državi, a da ne poštuje njenu zastavu, grb i himnu. Nisam pravnik, ali to ne može biti izgovor. Dapače, treba vidjeti postoje li sankcije za nepoštovanje zastave, ili nepoštovanje ustavnog poretka, ako bi se netko na to pozvao.

I Hrvati u Australiji moraju poštovati australsku zastavu, pa tako i svatko u Hrvatskoj mora poštovati našu zastavu, ne može to biti izgovor ni za što, kaže Ćipe.

A to ga podsjeća na ovogodišnje zapažanje na Dan domovinske zahvalnosti i proslavu Oluje kad je obišao nekoliko mjesta pored Vukovara (nije išao u Knin ove godine), dakle Negoslavce, Borovo, Trpinju i druge kroz koje se provozao autom i vidio da na kućama nigdje nema hrvatske zastave, iako je bio državni praznik.

– Na općinskoj zgradi bile su dvije zastave, hrvatska i pripadnika manjine, to je u redu. Ali niti na jednoj kući nije bilo državne zastave na državni praznik! To sam ja sto posto svojim očima vidio!

To zahtijeva kažnjavanje, ako se ne varam, po zakonu o komunalnom redu, kaže Mlinarić Ćipe, uvjeren kako komisije ne bi trebale priznavati čudna izvoljevanja mladih koji ne žele služiti vojni rok.

– A ionako bi im to sve palo u vodu da dođe, nedajbože, do rata i opće mobilizacije. Kad treba spašavati glavu, nitko ih ne bi pitao za priziv, u najmanju ruku dobili bi vojnu lopatu pa kopaj rov ako nećeš oružje. Ja sam rat prošao pa znam kako to izgleda, kaže Stipo Mlinarić Ćipe.

Na spomenutoj sjednici, Tena Šimonović Einwalter podsjetila je da je ona opunomoćenica Sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava. »Ne uplićem se u pitanja obrane o kojima ne znam dovoljno. Bavim se temama zaštite ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije, o kojima znam«, naglasila je Tena Šimonović Einwalter.