Rusija prijeti NATO-u "izravnim sukobom" zbog američkih dronova

Rusija je u petak zaprijetila zapadnim zemljama “izravnim sukobom” zbog “intenziviranja” letova američkih vojnih dronova iznad Crnog mora, u blizini Ukrajine, nekoliko dana nakon prvih prijetnji Washingtonu zbog ukrajinskog napada na Krim, koji je Rusija anektirala 2014.

Moskva smatra da pružanje pomoći Kijevu u obliku oružja, prikupljanja obavještajnih podataka i identificiranja meta na ruskom teritoriju čine SAD i njihove saveznike stranama u sukobu u Ukrajini.

Letovi američkih dronova “povećavaju vjerojatnost incidenata u zračnom prostoru s ruskim zrakoplovima, što povećava rizik od izravnog sukoba između Sjevernoatlantskog saveza i Ruske Federacije”, upozorilo je rusko ministarstvo obrane u priopćenju.

“Zemlje NATO-a bit će za to odgovorne”, upozorilo je ministarstvo, dodajući da je ministar obrane Andrej Belousov naredio glavnom stožeru da “poduzme mjere kako bi se brzo odgovorilo na provokacije”.

Jer, po ruskom ministarstvu, američki dronovi služe za “izviđanje i određivanje meta za precizno oružje koje je Zapad dao ukrajinskim oružanim snagama”.

Pošto su dugo odbijali, bojeći se eskalacije, Amerikanci i Europljani počeli su zadnjih tjedana dopuštati, uz određene uvjete, napade zapadnim preciznim oružjem na ruski teritorij kako bi se uništilo lokacije i sustave koje se koristi za bombardiranje Ukrajine.

Rusija je već 24. lipnja zaprijetila Sjedinjenim Državama odmazdom, optuživši ih da “ubijaju rusku djecu”, nakon napada na Krim.

U napadu je poginulo četvero ljudi, uključujući dvoje djece, a više od 150 je ozlijeđeno krhotinama projektila koji je pao na “priobalno područje”, po Moskvi.

Kremlj tvrdi da su za napade dalekometnim projektilima ATACMS potrebni stručnjaci, tehnologije i obavještajni podaci koje prikupljaju Amerikanci. Pentagon je u ponedjeljak objavio samo da Ukrajina “donosi sama svoje odluke”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je početkom lipnja da će dati ekvivalentno oružje neprijateljima Zapada kako bi napadali zapadnjačke interese u drugim dijelovima svijeta.

U međuvremenu, na bojišitu se nastavljaju snažne borbe, osobito na istoku, gdje je Rusija, kako je objavila u petak, preuzela kontrolu nad selom Rozdolivkom, sjeverno od Bahmuta.

No Kijev tvrdi da su ukrajinske snage u boljoj poziciji zahvaljujući dolasku zapadnog streljiva, nakon višemjesečne blokade.

“Omjer potrošnje streljiva bio je jedan prema sedam (u korist ruske vojske), a danas je jedan prema tri”, rekao je u petak izvor iz ukrajinskog glavnog stožera.

Na diplomatskom polju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u petak da radi na novom planu za okončanje sukoba, s ciljem da ga “podrži većina” zemalja svijeta. No obećao je da će nastaviti jačati vojne kapacitete svoje zemlje kako bi Rusiji nametnuo “pravedan mir”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin traži od Ukrajine da mu prepusti pet istočnih i centralnih regija i da se odrekne težnji da uđe u NATO. Traži de facto kapitulaciju, što Kijev i Zapad odbijaju.

Rusko bombardiranje ukrajinskih gradova nastavlja se svakodnevno. U petak ujutro u napadu na gradić New York na istoku zemlje poginulo je četvero civila, a troje je ozljeđeno, uključujući osmogodišnju djevojčicu, po regionalnom tužiteljstvu.