Revizija u zdravstvu utvrdila čitav niz nepravilnosti

Ministarstvo zdravstva propustilo je mnogo koraka u osiguranju dostupnosti obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, proizlazi iz izvješća Državnog ureda za reviziju o dostupnosti ovog dijela zdravstvenog sustava pacijentima. Državna revizija tu je dostupnost u svom izvješću ocijenila »djelomično učinkovitom« i utvrdila više nepravilnosti i propusta u donošenju strateških dokumenata i podzakonskih akata koji omogućuju učinkovito planiranje broja liječnika i teritorijalnu pokrivenost javnozdravstvenih usluga.

Zato je resornom Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) izdala ukupno 28 naloga i naputaka o tome što trebaju poduzeti da bi omogućili veću dostupnost zdravstvene zaštite.

Procjena stanja

Značajne je propuste revizija uočila u definiranju potreba za zdravstvenim djelatnicima na svim razinama zdravstvenog sustava, iako je to jedna od mjera za provedbu posebnog cilja Nacionalnog plana razvoja zdravstva od 2021. do 2027., a utvrdila je i propuste u planiranju ljudskih resursa, iako je manjak kadra već dulje vrijeme jedan od vodećih problema u zdravstvu.

Hrvatskoj nedostaje neovisno tijelo za praćenje i planiranje ljudskih resursa, informiranje i usmjeravanje dostupnih liječnika, planiranje specijalizacija i održavanje Mreže javne zdravstvene službe, upozorila je Državna revizija uz napomenu da je takvo tijelo trebalo biti osnovano još 2015. godine.

Državni ured za reviziju preporučio je Ministarstvu zdravstva da izradi novi Strateški plan razvoja ljudskih resursa, koji bi sadržavao i procjenu stanja raspoloživog kadra, postojeću sistematizaciju radnih mjesta, potreban broj specijalista, odnosno da analizira postojeće stanje liječništva uzimajući u obzir njihovu obrazovnu strukturu, regionalnu dostupnost i radnu opterećenost.

Na temelju toga mogao bi se, kažu, planirati dovoljan broj liječnika i njihova odgovarajuća struktura koja bi omogućila kvalitetnu i održivu zdravstvenu zaštitu. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti Državni ured za reviziju preporučuje Berošu da u okviru svog resora prikupi i sistematizira potpune podatke o ljudskim resursima za dugoročno razdoblje te napravi analizu stanja i dugoročnih potreba za liječnicima i drugim medicinskim osobljem.

U svim dijelovima primarne zdravstvene zaštite državna je revizija potvrdila poznat problem – ugovoreni broj timova manji je od potrebnog, utvrđenog Mrežom javne zdravstvene službe. Navodi se jedanaest općina u sedam županija koje su u razdoblju od 2014. do 2021. imale više od 1.275 osiguranih osoba, za koje Mrežom nije planiran ni ugovoren tim u djelatnosti obiteljske medicine.

Koncem 2021. godine devet općina nije imalo planiran ni ugovoren takav tim. To su, među ostalim, Gračišće, Karojba i Pićan u Istarskoj županiji, Brela i Tučepi u Splitsko-dalmatinskoj te Rugvica u Zagrebačkoj županiji. Primorsko-goranska županija nema takvih općina.

Budući da su revizori uočili da je ugovoreni broj timova u djelatnostima obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije nedovoljan te da postoji nejednaka dostupnost i prosječna opterećenost timova po županijama, resornom su ministarstvu preporučili da timove rasporedi tako da stanovništvu omogući podjednaku zdravstvenu skrb.

Pritom bi, poručuju revizori, u ministarstvu trebali surađivati sa županijama, a pritom od nadležnih tijela pribaviti informacije o budućem razvoju i izgradnji gradova i općina, prometne infrastrukture te broju i dobnoj strukturi stanovništva kako bi dobili bolji uvid u potrebe za zdravstvenom zaštitom.

Izrada planova

Revizija primjedbe ima i na manjkavo praćenje dobne strukture liječnika, što bi bila osnova za njihovo dugoročno praćenje i donošenje odluka. Utvrđeno je da Ministarstvo ne prati kontinuirano kretanje broja liječnika i da se u slučajevima smanjenja broja liječnika nisu analizirali razlozi smanjenja ni predlagale aktivnosti za osiguravanje dovoljnog broja liječnika u PZZ-u.

Iako se ministar Beroš rado hvali brojem i planiranjem liječničkih specijalizacija, Državni ured za reviziju nije zadovoljan takvom praksom. Ocjenjujući da nedostaju godišnji planovi specijalizacija, naložio je ministarstvu izradu godišnjih planova specijalizacija i užih specijalizacija zdravstvenih radnika na temelju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja iz rujna 2020.

Nacionalnim planom je, naime, utvrđena potreba za 504 specijalizacije iz djelatnosti obiteljske medicine, 244 specijalizacije iz pedijatrije i 185 specijalizacija iz ginekologije, ali uopće se ne zna na temelju kojih podataka su formirane te brojke, upozoravaju revizori.

U odgovorima Ministarstva zdravstva na izvješće i preporuke Državne revizije mahom stoji da su te preporuke već ugrađene u »sveobuhvatnu reformu zdravstva« i u nekoj od faza realizacije.