Rast cijena mijenja navike turista. U kolovozu stiglo više gostiju nego lani, ali su ostajali – kraće

U kolovozu je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i pad od 2 posto u noćenjima.

Pokazuju to podaci eVisitora Hrvatske turističke zajednice iz koje su danas priopćili kako je pritom u kolovozu u jadranskim županijama ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,8 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima.

U HTZ-u su naveli kako je potvrđen trend više dolazaka s kraćim boravkom samih gostiju na destinaciji. Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7,3 milijuna noćenja), Hrvatske (3,8 milijuna noćenja), Slovenije (2,9 milijuna noćenja), Poljske (2,1 milijun noćenja), Austrije (2 milijuna noćenja) te Italije (2 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.

Najbolja predsezona

Ukupno gledano je od počeka godine do kraja kolovoza u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.

– Veseli nas što se i kroz ljetno razdoblje nastavio pozitivan trend turističkih rezultata. Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne.

Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj.

Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam, što je jedan od preduvjeta kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan i u budućnosti.

Upravo zato moramo nastaviti raditi na kvaliteti i fokusirati se na cjelogodišnju ponudu. Vjerujem kako ćemo s novim investicijskim ciklusom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir, kao i državni proračun, dodatno osnažiti našu turističku ponudu te pridonijeti ostvarenju naših strateških ciljeva, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

Podatke je komentirao i Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, istaknuvši kako turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu, potvrđuje uočene trendove prema kojima gosti ostvaruju više dolazaka u destinacijama, ali se pritom zadržavaju nešto kraće.

Dobre najave

Ovakva dinamika prometa je i logična ako znamo da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva godina u kojoj se u potpunosti vratila sva naša konkurencija.

Kada na sve to dodamo utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, možemo zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, koji ćemo dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju imamo jako dobre najave, zaključio je u priopćenju Staničić.

Na Kvarneru je u kolovozu boravilo oko 760.000 gostiju, što je 2 posto manje nego lani, a ostvaren je fizički turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju od nešto više od 5,6 milijuna noćenja, što je za 3 posto manje nego lani u kolovozu.

Ukupno je u osam mjesec u regiji od početka godine ostvareno 2,5 milijuna dolazaka i 15,2 milijuna noćenja, što je 3 posto više dolazaka i jednak broj noćenja.

Najnovije podatke o ostvarenom turističkom prometu na Kvarneru predstavili su, naime, jučer u Opatiji primorsko-goranski župan Zlatko Komadina te Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera.

Župan Komadina je kazao kako je regija na razini onoga što je kroz Turističko vijeće i planirano.

– Mi smo na razini svog prihvatnog kapaciteta i veći broj gostiju bez novih kapaciteta ne možemo ni ostvariti. Ono gdje vidimo mogućnost porasta su kvalitetnija pred i posezona, što nam daje optimizma s obzirom na to da je ovaj rezultat dijelom i zasluga upravo dobre predsezone, kazao je Komadina te dodao kako su najave za posezonu također dobre.

Ukazao je i kako se daljnji pomak može napraviti kod posebnih oblika ponude, od kulture i gastrononomije do prirodne baštine.

Dosegnut plafon

– Iza nas je jedna vrlo zanimljiva godina, u najmanju ruku, međutim, veseli da smo ostvarili ono čemu smo se nadali te da smo kumulativno na nivou prošle godine, kazala je Peršić Živadinov, navodeći kako su napravljeni pomaci u predsezoni te je u prvom dijelu godine bilo 9 posto više noćenja.

U kolovozu je u prosjeku, pak, u destinaciji bilo oko 205.000 gostiju. Po subregijama vodi otok Krk s oko 35 posto udjela, slijede cresko-lošinjski otoci, crikveničko-vinodolska rivijera, Rab, opatijska rivijera, riječko područje i Gorski kotar. Oko 5 posto noćenja je ostvareno u objektima s 5 zvjezdica, 28 posto u 4 zvjezdice, 42 posto u 3 zvjezdice.

– Što se tiče smještajnih objekata, 45 posto noćenja je ostvareno u obiteljskom smještaju. Dolasci su bili na plus 2 posto, a noćenja su u osmom mjeseci u padu od 1 posto.

Kampovi su ostvarili 2 posto više dolazaka, i jedan posto manje noćenja, a hoteli sa 17 posto udjela su na plus 7 posto u dolascima i plus 1 posto u noćenjima.

Ono što nije zanemarivo, jest nekomercijalni smještaj koji čini čak 15 posto ukupnih noćenja, iako realno čini puno veću brojku i velik pritisak na destinaciju.

Mi u županiji imamo oko 200.000 ležajeva u komercijalnom smještaju, dakle, onom kategoriziranom, i oko 170.000 ležajeva u nekomercijalnom, dakle vikendicama, ukazala je direktorica TZ-a Kvarnera.

Rast kvalitete

I na Kvarneru je što se tiče tržišta u kolovozu bilo manje njemačkih noćenja.

– Prošla godina je bila prva postpandemijska godina u kojoj druga nama konkurentska tržišta nisu bila otvorena, tako da bih rekla da je ovo prva godina koju možemo uspoređivati s 2019.

Vidimo da je Slovenija vrlo stabilna, a više-manje su nam stabilna sva tržišta, rekla je direktorica TZ-a Kvarnera navodeći i kako je u najkvalitetnijim kapacitetima ostvareno 2 posto više noćenja nego lani, ali i oko 40 posto više nego 2019.

– To znači da je u pandemiji došlo do zatvaranja dijela kapaciteta niže kategorije i paralelno otvaranja novih kapaciteta više kategorije i taj je smještaj puno traženiji, postiže bolje cijene i duže je popunjen.

Sličan trend je kod kapaciteta s 4 zvjezdice, dok minuse bilježimo u kapacitetima s 3 ili 2 zvjezdice. U nautici imamo još jednu dobru nautičku godinu, broj noćenja je na lanjskoj razini i za 7 posto veći nego 2019., zaključila je direktorica županijskog TZ-a.

Godina obilježena recesijom u Njemačkoj i Austriji

Druga najjača kvarnerska subregija su Cres i Lošinj. Mali Lošinj je od početka godine imao oko 245.000 dolazaka gostiju ili 2 posto manje, te 1,86 milijuna noćenja ili 4 posto manje.

– Mi smo statistički nešto malo slabiji nego lani, financijski je godina bolja i kada se isključi inflatorni učinak. Pretpostavljam da ćemo do kraja godine biti u tom nekom minusu od 2 ili 3 posto noćenja.

Tu više nema prostora za nadoknadu srpnja i kolovoza, no vrijeme je da se dobro pripremi 2024. Jer ova je godina definitivno bila obilježena recesijom, cijenama te percepcijom.

U glavnoj sezoni se vidio pad kod njemačkih gostiju koji su nama broj jedan u komercijalnim kapacitetima. Pogotovo u kampovima, u kojima najviše odsjedaju.

Tako da treba vidjeti koliko će ova sezona biti putokaz za dalje jer znamo da su nam glavna emitivna tržišta poput Njemačke i Austrije u recesiji, a i porast cijena je napravio taj nekakav prvotni šok.

Ono što je ove godine bilo primjetno je i da je izvanpansionska potrošnja bila manja, kao i da se broj dana boravka smanjio. A tu je i utjecaj klimatskih promjena, pa smo primjerice početkom kolovoza imali dosta odlazaka slovenskih gostiju s obzirom na katastrofalne poplave u njihovoj zemlji.

Klimatske promjene, iako se možda premalo percipiraju, ubuduće će nam također značajno utjecati na turističke tokove, kazao je Dalibor Cvitković, direktor TZG-a Malog Lošinja.

Rast domaćeg tržišta

Najveći dio prometa na Kvarneru otpada na otok Krk gdje je u kolovozu u komercijalnom smještaju ostvareno 233.000 dolazaka, što je 1,5 posto manje nego lani, te nešto više od 1,52 milijuna noćenja ili 3,5 posto manje u odnosu na lanjski kolovoz. I ovdje je s njemačkog tržišta vidljiv pad, u kolovozu je, naime, ostvareno oko 16 posto manje njemačkih noćenja.

Znamo kakva je situacija na njemačkom tržištu i svakako treba pratiti što će se dešavati dalje s njihovim gospodarskim kretanjima te dobro planirati 2024.

Ove godine se, primjerice, vidi da je predsezona bila odlična i ako se najave za posezonu ostvare, doći ćemo do planiranih 5 milijuna noćenja.

Sve će ovisiti puno i o vremenskim prilikama, kazala je Majda Šale, direktorica TZ-a otoka Krka, dodajući kako se u kolovozu vidio dosta velik rast domaćeg tržišta, raslo je i talijansko, dok su, primjerice, slovensko i nizozemsko u manjem padu od 2, odnosno 3 posto u noćenjima.

Istra i dalje na vrhu

Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (4 milijuna dolazaka, što je 4 posto više, i preko 25 milijuna noćenja, što je 2 posto više u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3 milijuna dolazaka što je 9 posto više i 16,4 milijuna noćenja što je 2 posto više u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,6 milijuna dolazaka što je 3 posto više i 15,4 milijuna noćenja što je izjednačenje u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (1,7 milijuna dolazaka što je 5 posto više i 13 milijuna noćenja što je 2 posto više u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (1,6 milijuna dolazaka što je 18 posto više i 6,7 milijuna noćenja što je 7 posto više u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (855 tisuća dolazaka što je 1 posto više i 5,5 milijuna noćenja što je minus od 3 posto u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (626 tisuća dolazaka što je 11 posto više i 2,9 milijuna noćenja što je 2 posto više u odnosu na 2022.).

U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja što je 15 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 milijuna noćenja, što je 14 posto više nego lani.