Rade Šimičević: Što kad se suočimo sa znanošću koja koketira sa Sotonom?

Saborski zastupnici suglasili su se u srijedu da je važno donijeti Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) za petogodišnje razdoblje, te jače povezati znanstvenu zajednicu i poslovni sektor, no opora drži da planirana sredstava za znanost nisu dovoljna.

Kako to Vlada misli podržavati znanost, ako joj iz godine u godinu smanjuje sredstva, pitala je Urša Raukar (Možemo) u raspravi o Strateškom planu Zaklade, središnje organizacije za financiranje znanstvenih istraživanja i istraživača u ranoj fazi razvoja karijere u svim znanstvenim područjima.

Predstavnik Zaklade Slavko Perica kaže kako ima izgleda da će se proračun Zaklade povećati već kod idućeg rebalansa državnoga proračuna i da će biti veći nego do sada. Umirujuću poruku šalje i Vladin predstavnik Ivica Šušak. Vlada napominje da su iskazani iznosi samo početni financijski plan za ovu godinu, te bi ih u navedenom Planu trebalo korigirati, sukladno rebalansu i proračunskim projekcijama za dvije slijedeće godine, kazao je.

Slijedom toga, Vlada je prihvatila tri amandmane Vesne Bedeković (HDZ) koja su na tom tragu.

Marko Pavić (HDZ) „jako dobrim“ drži da Zaklada ima temeljno financiranje od 20-30 milijuna eura, te ističe kako su dodatna financiranja ono što je ranije falilo, a sada dolazi u punom zamahu. Intencija osnivanja Zaklade je da temeljna sredstva idu preko države, ali da budu multiplicirana, bilo ulaganjima iz privatnog sektora ili ulaganjima iz fondova, kakvi su europski, rekao je Pavić.

Kako se misli privući kadrove, što je s etikom u znanosti?

Andreju Marić (SDP) zanimalo je kako Zaklada misli privući nove kadrove, smatra i kako se treba ojačati suradnja akademske zajednice i industrije i gospodarstva. Perica je suglasan da bi ta suradnja mogla biti bolja, najavljuje da će se raditi da se to stanje popravi, te da će Zaklada na „najbolji mogući način“ raditi na kadrovskom jačanju.

HDZ-ov Rade Šimičević pitao je što kad se suočimo sa znanošću koja „koketira sa Sotonom“, kako se akademska zajednica može oduprijeti izazovima kad se radi u retrogradne svrhe, kad se ne ulaže u razvoj, nego u urušavanje društva. Moguće je da ima znanstvenika koji rade na opisani način, no uvjeren sam da je znanstvena zajednica progresivna, odgovorio mu je Perica.

Marijana Puljak (Centar) pitala je pak, namjerava li Zaklada poticati znanstvene institucije da prihvate Europski kodeks znanstveno-istraživačke čestosti te je li Zaklada imala akciju etike u znanosti s obzirom na dosta skandala sa plagiranim doktoratima.

Nema znanstveno-istraživačkog rada bez etičnosti, anomalije koje spominje se događaju, kaže predstavnik Zaklade. Navodi i da Zaklada financira stotine projekata u kojima ima i spomenutih problema, te da se u zadnje vrijeme oslanja na etička povjerenstva ustanova na kojima se takve stvari događaju.

Zaklada ne bi bila subjekt koji bi arbitrirao, ali bi poticala etičnost, vjeruje da su ustanove gdje se istraživanja provode, kompetentnije. Strateškim planom HRZZ predviđena su tri temeljna cilja: jačanje znanstvene izvrsnosti i inovativnosti, jačanje kapaciteta i međunarodne prepoznatljivosti Zaklade te jačanje uloge znanosti u gospodarstvu, društvu i među građanima.