Psihijatrijska bolnica u Zagrebu dnevno prima i po 20 djece koja su pokušala dignuti ruku na sebe

Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu dnevno ima i po 20 hitnih pacijenata, najčešće suicidalne djece, a bolnički kapaciteti nedovoljni su i za akutna stanja, i za dugotrajno liječenje, upozoravaju u toj bolnici, jedinoj u Hrvatskoj koja ima zatvoreni odjel za teške pacijente.

Riječ je o djeci koja su pokušala suicid ili su visokorizična, odnosno u psihotičnom stanju.

Iako postoje planovi za pojačanje bolničkih kapaciteta u više regionalnih bolnica, oni su dugoročni, a djeca s psihičkim teškoćama ne mogu čekati, upozoravaju stručnjaci.

– Naša je svakodnevica po 17 hitnih pacijenata u dežurstvu. Neki dan smo ih imali 20. Prvi je došao u osam ujutro, a zadnji u pet ujutro idućeg dana.

U dežurstvu imamo samo jednog psihijatra, koji pokriva i hitni prijem, i bolnički odjel, i telefonske pozive, oslikala je stanje u Kukuljevićevoj dr. Ljubica Paradžik, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije u toj bolnici.

Govoreći pred saborskim odborom za zdravstvo, kazala je kako je broj hitnih pregleda od 2019. godine porastao za čak 65 posto, jer ih je u toj godini bilo 1.448, a lani čak 2.264. Dan u kojem imaju »samo« osam do 10 hitnih slučajeva u bolnici smatraju jednim od boljih.

Stabilizirati dijete

Zbog manjka bolničkih kapaciteta, danas primaju samo djecu ili adolescente koji su pokušali suicid. Ako se radi o siucidalnim mislima, dobro »važu« treba li to dijete hospitalizaciju ili ne, jer ga nemaju gdje primiti.

Prije pet godina, u 2017. godini, imali su 730 hospitalizacija, a lani 989, što je porast od 35 posto. U bolnici je ukupno 37 kreveta, a u zadnja dva do tri mjeseca, svjedoči prim. Paraždik, dnevno je hospitalizirano 42 do 43 djece.

– To su enormno zahtjevni uvjeti. Kreirala ih je realnost, a mi nastojimo pružiti najbolju moguću zdravstvenu zaštitu, ističe psihijatrica.

Broj suicida kod djece i mladih u rapidnom je porastu, upozorava. Neposredno prije pandemije, 2019. godine, imali su 54 pokušaja suicida, najčešće tabletama, koje su najdostupnije, u pandemijskoj 2020. bila su 64 takva slučaja, a u 2021. godini čak 164, što je povećanje za 250 posto!

U bolnici u Kukuljevićevoj liječe se pacijenti iz sjeverne Hrvatske i Dalmacije, a i drugih dijelova zemlje, ako trebaju zatvoreni odjel.

Istodobno, nema stručnjaka koji bi im došli za pojačanje. Iako imaju zatvoreni odjel, nemaju mogućnosti ni kapaciteta za kronično liječenje.

– Prosjek hospitalizacije je 10 dana, u tom vremenu može se samo stabilizirati dijete. A to su najteže kliničke slike, upozorava psihijatrica. Za liječenje adolescenata ovisnih o psihoaktivnim tvarima uopće nemaju prostora.

– Cijela situacija s dječjom psihijatrijom se prelomila na nama. Pružamo najbolje što možemo, ali puno kolega izgara, ne mogu to izdržati.

Ako netko ima 15 do 17 hitnih slučajeva u dežurstvu, tom čovjeku treba pet dana da dođe k sebi, ističe liječnica iz Kukuljevićeve.

Psihijatri upozoravaju da je nužno hitno povećati broj stacionarnih kreveta u dječjoj psihijatriji, kao i broj dječjih psihijatara, jer ih sada nedostaje 50 posto.

Rana faza

Dr. Ivan Begovac, predsjednik Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb, podsjeća da je ovaj problem i financijski teret za društvo jer se ranom dijagnostikom i liječenjem u ranoj fazi preveniraju mentalne bolesti u odrasloj dobi.

– Čak 50 posto psihičkih poremećaja počinje prije 14. godine života, a tri četvrtine svih psihičkih poremećaja počinje do 24. godine života.

Ishodi liječenja takvih poremećaja kod djece i adolescenata su od 70 do 80 posto slučajeva pozitivni. Ako počnemo ranije detektirati i liječiti ih, imat ćemo bolje ishode liječenja i to će biti isplativije za zdravstveni sustav, poručuje dr. Begovac.

U Hrvatskoj je danas 56 psihijatara specijaliziranih za rad s maloljetnim bolesnicima, od tog broja njih 17 subspecijalisti su dječje psihijatrije, a još 25 ih je na specijalizaciji.

Za potrebe Hrvatske, moralo bi ih biti 120, upozorava. U Hrvatskoj je, naime, čak 50.000 djece s mentalnim teškoćama, a uz to u liječenje moraju biti uključeni i njihovi roditelji, što multiplicira ovu brojku.

U Hrvatskoj je danas šezdesetak kreveta za dječju i adolescentnu psihijatriju, a trebalo bi ih više od 120, poručuje Begovac.

Depresija, samoozljeđivanje, pokušaji suicida, poremećaji jedenja, rodna različitost i drugi poremećaji, dodaje, zadnjih mjeseci preplavljuju odjele dječje psihijatrije, a osobiti porast bilježe anksiozni i depresivni poremećaji.

Bolničkih kreveta na odjelima dječje psihijatrije nedostajalo je još 2018. gdine, a do danas ništa se nije promijenilo, tvrdi ovaj stručnjak.

– Meni je neobjašnjivo da KBC Rijeka ima jednog specijalizanta dječje psihijatrije, KBC Osijek dva, KBC Zagreb osam, KBC Split šest, a Kukuljevićeva dva. Opća bolnica Bjelovar ima dva specijalizanta više nego Osijek ili Rijeka, ističe Begovac.

Petogodišnji plan

Iz Ministarstva zdravstva odgovaraju da su prostorni kapaciteti višegodišnji problem, a KBC Zagreb već bi dobio zatvoreni odjel dječje psihijatrije da nije bilo zagrebačkog potresa.

Riječ je o odjelu s 10 kreveta, po najsuvremenijim standardima, koji je danas u fazi idejnoj projekta koji bi na realizaciju mogao čekati i pet godina, koliko će trajati obnova bolnice.

Ne odustaje se od uspostave zatvorenih odjela u sva četiri regionalna KBC-a, ali za to će, kažu u ministarstvu, trebati određeno vrijeme.

U dopuni 5-godišnjeg nacionalnog plana specijalizacija dodatno je 25 novih specijalizacija za dječju i adolescentnu psihijatriju, i to najviše za KBC Rijeka – čak devet, dok su druge bolnice dobile zeleno svjetlo za jednu do dvije dodatne specijalizacije.