Preskupi stanovi su najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Hrvatsko gospodarstvo potpuno se oporavilo od posljedica pandemije i nastavilo je snažno rasti, kao i izvoz roba, a postignuta je i dosad najviša stopa zaposlenosti, no na potencijalni rast negativno utječe smanjenje stanovništva i nizak rast produktivnosti, ocijenila je u srijedu Europska komisija.

Komisija je u srijedu objavila proljetni paket Europskog semestra, koji se, među ostalim, sastoji od izvješća za svaku pojedinu državu članicu i preporuka na području gospodarske i socijalne politike. Europski semestar godišnji je postupak koordinacije gospodarskih, fiskalnih i socijalnih politika te politika zapošljavanja unutar Europske unije.

Komisija navodi da se hrvatsko gospodarstvo potpuno oporavilo od posljedica pandemije i nastavilo rasti u složenim geopolitičkim okolnostima, naročito slijedom ruske invazije na Ukrajinu, poremećaja na financijskim, energetskim i robnim tržištima, što je poguralo i inflaciju.

To je utjecalo na potrošnju kućanstava, a povećanje ulaznih cijena smanjilo je industrijsku proizvodnju. Stoga je BDP-a u trećem trojmjesječju pao za 0,5 posto u odnosu na prethodno, ali je u posljednjem tromjesječju prošle godine gospodarstvo ponovo raslo, ostvarivši rast od 6,2 posto na godišnjoj razini.

“Hrvatski realni BDP bio je u zadnjem tromjesječju 2022. za 10,3 posto veći nego prije pandemije, pokazujući sve veću otpornost na ekonomske šokove zahvaljujući reformama i investicijama iz Plana za oporavak i otpornost”, navodi Komisija.

Robni izvoz je snažno rastao i brzo se oporavio nakon pandemije – u 2022. godine realno je porastao za 49 posto u odnosu na 2019. Hrvatski izvoznici nastavljaju povećavati svoj tržišni udio u konkurentnim međunarodnim tržištima, navodi Komisija.

Tržište radne snage pokazuje otpornost, a stopa zaposlenosti dosegnula je prošle godine 69,7 posto, što je najveća stopa dosad zabilježena, ali je još uvijek niža za pet posto od prosjeka EU-a. U odnosu na 2012., stopa zaposlenosti povećala se za 11,6 posto.

S povećanjem ekonomskih aktivnosti poboljšale su se i javne financije. Prošle godine je zabilježen proračunski suficit od 0,4 posto nakon deficita od 2,5 posto 2021. Ulazak Hrvatske u šengen i europodručje 1. siječnja ove godine predstavlja pozitivan razvoj za trgovinu i investicije, navodi Komisija.

Negativna utjecaj smanjenja stanovništva i niskog rasta produktivnosti

No, ujedno napominje da na potencijalni rast negativno utječu smanjenje stanovništva i nizak rast produktivnosti.

Popis iz 2021. pokazao je da se broj stanovnika smanjio ispod 4 milijuna po prvi put od 1960. godine. Gubitkom stanovništva naročito je pogođen istok zemlje. Glavni faktor u smanjenju stanovništva bio je odljev velikog broja ljudi u prošlom desetljeću, ali čini se da se taj trend usporava, zahvaljujući sve većoj imigraciji i usporavanju emigracije, zamjećuje EK.

Slab rast produktivnosti u Hrvatskoj povezan je s ispodprosječnim kapacitetima u području zdravlja, obrazovanja i rada, navodi Komisija.

Komisija navodi da je Hrvatska suočena s povećanjem duga kućanstava i cijenama stanova. Dug kućanstava povećao se s 34 posto BDP-a u 2021. na 42 posto u 2022. godini. U odnosu na razdoblje prije pandemije, cijene stanova prošle godine bile su veće za 36,2 posto, dok su realni prihodi pali, što je dodatno smanjilo mogućnost kupovine stana.

Slično tome, nedostatak poreza na imovinu i niske stope poreza na dohodak od kratkoročnog iznajmljivanja povećale su povrat investicija u stanove, što pridonosi rastu cijena i manjem broju stanova za kućanstva.

“Taj je problem naročito izražen u priobalnim područjima i nerazmjerno pogađa kućanstva s niskim prihodima i mlade obitelji. Sveobuhvatni politički odgovor mogao bi smanjiti pritisak na cijena stanova”, navodi Komisija.

U izvješću se analizira i provedba plana za oporavak i otpornost, koji prema ocjeni Komisije dobro napreduje.

Provedba toga plana pomogla bi u rješavanju ključnih izazova, koji se tiču ubrzanja zelene i digitalne tranzicije, jačanja ekonomske i socijalne otpornosti i efikasnije javne uprave.  Plan oporavka i otpornosti sastoji se od 76 reformi i investicija za što je namijenjeno 5,51 milijarda eura iz europskog fonda za oporavak od posljedica pandemije.

Sve dosad planirane mjere su provedene slijedom čega je Komisija platila 1,4 milijarde eura, što je 22 posto ukupnog iznosa namijenjenog Hrvatskoj. Hrvatska je dosad podnijela dva zahtjeva za isplatu nakon što je ispunila 59 ključnih etapa i ciljeva.