“Nejednakost razdiobe novčanih sredstava hrvatskih građana u 2024. godini nastavila se smanjivati. Tijekom godine porastao je broj građana s pozitivnim stanjem depozita u kreditnim institucijama, to jest bankama i stambenim štedionicama, kao i ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije”, istaknuto je u objavi Hrvatske narodne banke (HNB).


Tako je na kraju prošle godine broj građana s pozitivnim stanjem na računu dosegnuo gotovo 3,42 milijuna, što je porast za nešto više od 68 tisuća u odnosu na godinu ranije.




Taj porast broja građana s računima odražava neto priljev od 32 tisuće građana s novootvorenim računima te neto priljev od 35 tisuća građana koji prethodno nisu imali sredstava na računu ili su na svim računima koristili prekoračenja, napominju iz HNB-a.


Ukupan iznos depozita, pak, porastao je s 36,45 milijardi eura krajem 2023. na 38,12 milijardi eura na kraju 2024. godine, odnosno za 1,67 milijardi eura ili 4,6 posto. Pritom, navode iz HNB-a, nastavili su se povećavati iznosi novčanih sredstava u svim dijelovima raspodjele, a relativno najviše su porasla novčana sredstva građana s depozitima u nižim decilnim razredima.


Porast sredstava


Ukupna sredstva u prvih sedam decilnih razreda tako su ukupno porasla za 12,9 posto, a sredstva na računima građana u gornja tri decilna razreda za 4,1 posto, i to uglavnom kao odraz relativno niske stope rasta depozita građana iz najvišeg decilnog razreda, navodi se u analizi središnje banke.


No, kao i prethodne godine, apsolutno su snažnije porasla sredstva onih u gornjem dijelu distribucije. Tako su novčana sredstva u desetom, najvišem decilnom razredu distribucije, porasla za 742 milijuna eura, u devetom razredu oko 428 milijuna eura, u osmom oko 250 milijuna eura, dok se taj porast postupno smanjuje u niže pozicioniranim razredima distribucije.


“Promjene udjela sredstava građana iz pojedinih decilnih razreda odražavaju interakciju apsolutnog početnog iznosa i relativne promjene te je tako vidljiv nastavak povećanja udjela onih u srednjem i nešto višem dijelu distribucije, i to nauštrb građana s depozitima sa samog vrha distribucije”, kažu iz HNB-a.


Tako se udjel građana iz prvih sedam decilnih razreda, s pojedinačnim depozitima manjima od pet tisuća eura, u ukupnim depozitima blago povećao, s 5,2 na 5,6 posto, i to uglavnom kao odraz povećanja udjela građana iz petog, šestog i sedmog decilnog razreda.


U određenoj se mjeri povećao i udjel građana iz osmog i devetoga decilnog razreda, s depozitima između pet i 26 tisuća eura, s 20,8 na 21,7 posto ukupnih depozita.


Navedene su skupine, napominju HNB-ovi analitičari, povećale svoj udjel nauštrb građana iz najvišeg decilnog razreda, koji raspolažu iznosima većim od 26 tisuća eura, i to osobito onih sa samog vrha raspodjele, s depozitima iznad 49 tisuća eura, čiji je udjel u ukupnim novčanim sredstvima pao s 58,2 na 56,9 posto.


Imovinska nejednakost


HNB od 2023. jednom godišnje prikuplja podatke o stanju novčanih sredstava građana na pojedinačnim računima u kreditnim institucijama. Tim podacima obuhvaćena su sva novčana sredstva poznatih vlasnika – fizičkih osoba rezidenata – na transakcijskim, štednim i oročenim računima kod svih kreditnih institucija.


Iako uključuju sva sredstva u kreditnim institucijama, navedeni podaci pružaju samo djelomičan uvid u imovinsku nejednakost jer ne uključuju druge oblike financijske imovine, poput udjela u investicijskim fondovima ili imovine u obliku dionica i obveznica, niti nefinancijsku imovinu, kao što su nekretnine.


Također, navode da se sredstva prate isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstva, što onemogućuje izravnu usporedbu s uobičajenim analizama raspodjele dohotka i ukupne imovine.


Konačno, u analizu su uključeni građani s pozitivnim stanjem na barem jednom računu, bez obzira na moguće istovremene obveze prema bankama, naveli su iz HNB-a.