ponedjeljak, 15. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

INTERVJU

Politico nahvalio Plenkovića: “On je miljenik europskih Pučana"

Autor: P. N.

05.07.2023. 18:24
Politico nahvalio Plenkovića: “On je miljenik europskih Pučana

Foto: Slavko Midžor/PIXSELL



Europska pučka stranka usredotočit će se na ponovno osvajanje tradicionalnog teritorija u kontinentalnim silama poput Italije i Francuske, rekao je Andrej Plenković, hrvatski premijer u razgovoru za POLITICO.


“Željeli bismo učiniti više za jačanje stranaka EPP-a u velikim zemljama”, rekao je za POLITICO u intervjuu nakon sastanka čelnika EPP-a u Bruxellesu.


“Ovo je ključno.” U Njemačkoj, kršćanski konzervativni savez CDU-CSU “jako dobro stoji”, istaknuo je.




“A mi bismo voljeli vidjeti da Španjolska ide s nama”, dodao je – njena Narodna stranka desnog centra vodi u anketama uoči prijevremenih izbora zakazanih za kasnije ovog mjeseca.


Ali u Italiji, iako su kršćanski demokrati koji su pridonijeli rađanju EPP-a vodili zemlju gotovo 50 godina od završetka Drugog svjetskog rata, postfašistička Braća Italije nedavno su porasla u popularnosti i sada vladaju zajedno s drugim desničarskim strankama.


EPP, koju u Rimu predstavlja Forza Italia, sada ima samo oko 7 posto na nacionalnoj razini, a budućnost stranke je neizvjesna nakon što je osnivač Silvio Berlusconi nedavno preminuo.


Slično je u Francuskoj, krajnja desnica je ojačala nad republikancima desnog centra, koji predstavljaju lokalni ogranak EPP-a s oko 9 posto. Tamo je ekstremno desni Nacionalni front Marine Le Pen na 27 posto.


Miljenik EPP-a


“Moramo puno raditi da ponovno uspostavimo snagu [EPP-a] u Francuskoj i Italiji”, istaknuo je Plenković. “To je politički cilj.”


Plenković je miljenik konzervativnog EPP-a. Dobro je povezan među strankama u cijeloj skupini, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel bila mu je bliska. Nakon prethodnih europskih izbora također je bio ključan u osiguravanju položaja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.


Kao najveća stranačka skupina u Europskom parlamentu, EPP je odigrao ključnu ulogu u odabiru osoba koje će popuniti vodeća mjesta u institucijama EU-a.


Dok skupina Europskih konzervativaca i reformista, koja okuplja desničare i ekstremne desničare, sve više raste u zemljama poput Italije i Finske, čelnik EPP-a Manfred Weber predvodi pritisak da se desni centar udruži s ECR-om — ili barem nekim dijelovima kao što su talijanska Braća Italije — zajedno s liberalnom skupinom Renew nakon izbora. To bi moglo promijeniti sadašnji savez EPP-a sa socijalistima lijevog centra.


No Plenković je bio vrlo nesklon spekulacijama o mogućem savezu s ECR-om nakon izbora. Umjesto toga, inzistirao je na potrebi da njegova stranka ponovno zauzme položaj u velikim zemljama poput Francuske i Italije.


“Moramo se usredotočiti na vlastite snažne rezultate.”


“Nismo razgovarali o politici u smislu izbora nakon Europskog parlamenta 2024.”, rekao je u intervjuu uoči samita europskih čelnika prošlog tjedna.


10 godina Hrvatske u EU


Nakon posljednjih europskih izbora 2019., Plenković je bio jedan od dvoje visokih dužnosnika EPP-a — uz latvijskog premijera Krišjānisa Kariņša — koji su pregovarali o dogovoru koji je Ursulu von der Leyen doveo na čelo Europske komisije.


U svom je intervjuu izbjegao pitanja hoće li bivša njemačka ministrica obrane zadržati svoj posao predsjednice Komisije nakon europskih izbora u lipnju sljedeće godine — ishod koji očekuju mnogi dužnosnici u Bruxellesu, iako von der Leyen još nije službeno objavila da ulazi u utrku.


Upitan je li točna pretpostavka da će ostati, istaknuo je: “Ona je izvrsna europska političarka, članica EPP-a koja je napravila sjajan posao u vrlo teškim vremenima.”


“Ako ostane, bit će jako dobra za Europu”, rekao je.


Ključni pregovarač u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, zagovarajući ciljeve EU-a, izabran je za čelnika Hrvatske, zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije nakon balkanskih ratova 1990-ih.


Rekao je da unatoč rastućim napetostima između Srbije i Kosova nije zabrinut zbog nestabilnosti u regiji jer je “međunarodna zajednica [snažno] angažirana u dijalogu” i “obje zemlje zainteresirane su ići naprijed prema Europskoj uniji”.


Karijerni diplomat i najdugovječniji premijer u hrvatskoj povijesti, s više od šest godina na dužnosti, vrlo rado govori o uspjehu svoje zemlje otkako je prije 10 godina ušla u EU. Istaknuo je kako je Hrvatska dobila kandidatski status u godinu dana, što je nazvao “brzinom svjetlosti”.


Desetljeće nakon što je ušao u klub EU-a, Zagreb se pridružio i schengenskoj zoni bez putovnica i eurozoni na isti dan, 1. siječnja ove godine — prvi put u povijesti proširenja, pohvalio se.


Ulazak u schengenski prostor opisao je kao “veliki uspjeh”, jer je Hrvatska ušla ispred ostalih zemalja koje još čekaju. Što se hrvatskog gospodarstva tiče: “nikad veća zaposlenost u povijesti; nezaposlenost, najniža od 1982. Rast hrvatskog BDP-a u prvom tromjesečju 2023. iznosi 2,8 posto u odnosu na 1 posto eurozone, istaknuo je također.


Politico kao “jedini tamnik oblak nad ružičastom slikom” Plenkovića vidi optužnicu Ureda europskog javnog tužitelja iz prosinca 2022., koja optužuje bivšu hrvatsku ministricu za fondove EU Gabrijelu Žalac za korupciju, a što je, pišu, izazvalo preispitivanje njegove vladajuće konzervativne stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).


Ali on je to odbacio, rekavši da nije zabrinut zbog sve većeg skandala s podmićivanjem.


Uoči europskih izbora, hrvatska priča o uspjehu u EU u kombinaciji s Plenkovićevom istaknutom ulogom u redovima EPP-a potaknula je nagađanja da bi Plenković mogao tražiti čelnu funkciju u nekoj od institucija EU-a.


Njegov odgovor: “Potpuno sam fokusiran na svoj posao premijera i pobjedu na trećim izborima u Hrvatskoj.”