POGREŠAN IZRAČUN Stari umirovljenici imaju veće mirovine, a manje staža

Oni koji su otišli u mirovinu prije 1. siječnja 1999. imaju u prosjeku 53 eura niže mirovine od onih koji su se nakon toga umirovili. Osim što imaju više mirovine, ‘stari’ umirovljenici imaju u prosjeku manje staža. Glavni razlozi su pogrešan izračun prve aktualne vrijednosti mirovine, šire obračunsko razdoblje i dugovi države prema umirovljenicima, piše portal Mirovina.

Manji staž, a veće mirovine

Prosječna mirovina za 148.892 korisnika, bez međunarodnih ugovora, koji su se umirovili prema starom sustavu iznosi 681 euro, a njihov prosječan staž je 28 godina. Među njima je najviše korisnika starosne mirovine, oko 117.000, koja u prosjeku iznosi 717 eura za staž od 29 godina. Najmanje je korisnika invalidskih mirovina, oko 5.000, te oni primaju u prosjeku 627 eura mirovine, a prosječan staž je 18 godina. Obiteljsku mirovinu prosječnog iznosa od 530 eura prima oko 26.000 korisnika za staž od 26 godina.

S druge strane, oni koji su otišli u mirovinu nakon što je 1999. godine na snagu stupio Zakon o mirovinskom osiguranju lošije su prošli, upravo zbog izmjene Zakona, iako u prosjeku imaju više staža. Prema zadnjim podacima, 793.000 takvih korisnika, bez međunarodnih ugovora, ima prosječnu mirovinu od 628 eura za staž od 31 godine i 11 mjeseci. Starosna mirovina za ‘novije korisnike’ iznosi 672 eura za 33 godine i 11 mjeseci staža, invalidska 453 eura za 22 godine staža i obiteljska mirovina 532 eura za 28 godina i 10 mjeseci staža.

Pogreška kod izračuna prvog AVM-a

Reforma iz 1999. uvela je novi način izračuna mirovine na temelju aktualne vrijednosti mirovine (AVM). Prva AVM od 35, 16 kuna za nove umirovljenike izračunata je na osnovi nižih podataka s kraja 1998., što je stvorilo početnu osnovicu znatno nižu nego što bi trebala biti. Ta niža vrijednost postaje trajna i kasnije se ugrađuje u sve buduće iznose, zbog čega su mirovine ljudi koji su se umirovili nakon 1999. godine niže nego kod onih prije reforme.

Za razliku od starog sustava koji se oslanjao na deset godina najvećih primanja, reforma je uvela obračunsko razdoblje cijelog radnog vijeka. Uz to su uvedene strože i doživotne penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu, čime se smanjuje mjesečna isplata za mnoge novije umirovljenike.

Nepotpuna isplata dugova prema umirovljenicima

Prvih osam godina hrvatske države nisu redovito uplaćivani obvezni mirovinski doprinosi mirovinskim fondovima za određene kategorije primanja i poduzeća u sanaciji. Dug od toga dosegnuo je oko 7,5 milijardi kuna. Hrvatski sabor je odlučio da se dug umirovljenicima isplaćuje kroz posebne dodatke u razdoblju od 1998. do 2003. godine, ali to plaćanje je počelo prije izračuna prvog AVM-a. Zbog toga ta dodatna isplata nije ušla u osnovicu za izračun prve AVM, što je trajno snizilo osnovnu vrijednost mirovina za one koji su se umirovili nakon 1999. Stariji umirovljenici dobili su dio tog duga kroz dodatke i prilagodbe mirovina, ali kako još uvijek nije došlo do korekcije AVM-a, ‘novi’ umirovljenici nisu dobili isplatu dodatka.

Drugi dug nastao je u istom razdoblju, između 1993. i 1998. jer nije bilo zakonskog usklađivanja mirovina, već su se u tom razdoblju usklađivale prema uredbama Vlade. Tako je u svibnju 1998. Ustavni sud donio Odluku o obeštećenju umirovljenika, a individualni iznos obeštećenja od 21,5 milijardi kuna izračunat je tek u kolovozu 2004. godine. Polovica duga isplaćena je od 2006. do 2013. u ukupnom iznosu od 10,225 milijarde kuna. Od ukupnog dugovanja prema umirovljenicima od 29 milijardi eura, isplaćeno je 17,775 milijuna kuna, piše portal Mirovina.