Pad životnog standarda glavni razlog sve manjeg broja djece

Uzrok pada nataliteta je istovremeno i jaz između javnog i privatnog sektora. Naime, privatni sektor nameće posvećenost poslu i desetosatno radno vrijeme dok s druge strane javni sektor je potpuno neprilagođen takvim uvjetima, odnosno dječji vrtići imaju neprilagođena radna vremena, nastava u školama se odvija u dvije, čak i tri smjene

Udruga Nacionalni forum početkom studenog prošle godine organizirala je Nacionalni forum “Ideje i projekti za europsku Hrvatsku”, prvi u nizu planiranih događaja, čiji je cilj iznaći konkretna rješenja i smjernice za rješavanje aktualnih problema te pozicioniranje Hrvatske kao stabilne, napredne i prepoznatljive članice Europske unije.
Potaknut izuzetnim odjekom prvog Nacionalnog foruma i interesom građana Forum inicijatora prof.dr.sc. Nikice Gabrića pokrenuo je drugo zasjedanje na temu “Demografija – uvjet hrvatske budućnosti”, koje će se održati u subotu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
– Posljedice gospodarske krize na demografskoj slici Hrvatske bit će vidljive nakon određenog vremena, te je upravo zato potrebno proaktivno djelovati i ponuditi konkretne mjere i rješenja, a kako bi se suzbile posljedice koje će znatno promijeniti demografsku strukturu Hrvatske. Naime, pad životnog standarda glavni je razlog sve manjeg broja djece u obiteljima tranzicijskih zemalja i naprednog svijeta. Aktualna tržišna ekonomija nametnula je potrebu za određenim životnim standardom, u sklopu kojeg u konstantnojutrci za novcem i slobodnim vremenom mlade obitelji se u najvećoj mjeri, odlučuju za jedno dijete ili čak niti jedno. Posljedice takva trenda najvidljivije su u tranzicijskim zemljama, koje i bilježe najmanje stopenataliteta, ističe se u pozivu na forum.
Jaz između javnog i privatnog sektora
Uzrok pada nataliteta je istovremeno i jaz između javnog i privatnog sektora. Naime, privatni sektor nameće posvećenost poslu i desetosatno radno vrijeme dok s druge strane javni sektor je potpuno neprilagođen takvim uvjetima, odnosno dječji vrtići imaju neprilagođena radna vremena, nastava u školama se odvija u dvije, čak i tri smjene. Odlučiti se na roditeljstvo u takvim okolnostima nije jednostavno.
– Donijeti na svijet jedno dijete, a kamoli više, znači osigurati mu određena financijska sredstva narednih 25 godina ako ne i kasnije, obzirom da se u današnje vrijeme mladi ljudi sve kasnije osamostaljuju zbog nemogućnosti zapošljavanja, odnosno sve kasnije ostvaruju vlastita financijska sredstva. Presudnu ulogu imaju žene – majke u suvremenom svijetu koje vrlo često biraju između majčinstva i karijere.
Većina zemalja zapadne, sjeverozapadne i južne Europe nema eksplicitne populacijske politike, a glavnina pronatalitetnih mjera, ako postoje, nazivaju se mjerama obiteljske politike, socijalne politike ili u najboljem slučaju politikom o stanovništvu.
Demografski rezervoar
Kako bi se takvi negativni demografski trendovi promijenili Udruga Nacionalni forum organizira Nacionalni forum “Demografija – uvjet hrvatske budućnosti”. Primarni cilj je ponuditi konkretne prijedloge po pitanju kako zaustaviti trend iseljavanja mladih ljudi, odnosno kako privući mlade, talentirane ljude da dođu u Hrvatsku te kod nas nastave svoje obrazovanje i život nakon toga. Također, posebna pozornost posvetit će se i hrvatskom iseljeništvu te stanovništvu Bosne i Hercegovine kao demografskom rezervoaru te privlačenju potencijalnih stanovnika na produženi boravak u Hrvatskoj.
Na Forumu u subotu govorit će brojni priznati stručnjaci, između ostalih Alica Wertheimer-Baletić, Smiljana Leinert-Novosel, mons. Franjo Komarica, Stipe Orešković, Božo Skoko, Dragan Primorac.

 POZITIVNI PRIMJER ŠVEDSKE

Fertilitet odnosno učestalost rađanja u ukupnom ženskom stanovništvu u dobi života između 15. i 49. godina iznosi u Hrvatskoj oko 1,47 promila dok fertilitet visokoobrazovanih žena u Hrvatskoj je ispod ukupnog prosjeka, odnosno iznosi 0,41 promila. S druge strane u skandinavskim zemljama i Francuskoj stopa fertiliteta kod visokoobrazovanih žena iznosi oko 2 promila. Jedan od pozitivnih primjera je svakako Švedska, koja je 70-
tih godina 20. stoljeća nakon snažnog pada fertiliteta, uvela pozitivnu diskriminaciju zaposlenih žena s malom djecom, što je u konačnici rezultiralo pozitivnim promjenama demografske strukture.
Hrvata je svake godine u prosjeku 8.000 manje, a do danas nije učinjeno ništa konkretno kako bi se taj poražavajući trend zaustavio. Također, u protekle tri godine iz Hrvatske se odselilo oko 33.000 stanovnika što je veličina grada Vinkovaca. Hrvatska dosad nije imala cjelovitu i sveobuhvatnu nacionalnu populacijsku politiku, unatoč tome, što neke od pokušaja takve politike, možemo prepoznati u različitim nacionalnim strategijama.