Ovisnost o turizmu veliki je rizik za Hrvatsku

Rast unatoč svemu, naslov je najnovijih RBA analiza, u kojima se navodi da je “široko rasprostranjeni rast, predvođen prvenstveno uslugama, obilježio početak 2023., dok podaci za drugo tromjesečje tek sramežljivo i nesigurno ukazuju na mogući blagi oporavak industrije”.

Navedeno je, kažu analitičari Raiffeisen banke, “tim neizvjesnije jer svi vodeći indikatori raspoloženja u državama euro područja sugeriraju na kontrakciju industrijskog sektora”.

– Ipak, gospodarstvo se i u proteklom razdoblju pokazalo otpornijim dominantno zahvaljujući uslužnom sektoru koji uz snažno tržište rada osigurava solidne stope rasta. Uz to još uvijek smatramo da su ključna sastavnica budućih kretanja investicije financirane sredstvima iz različitih europskih fondova.

S druge strane, kako inflacijska očekivanja opadaju, a realni rast plaća postaje sve primjetniji, suprotno prvotnim očekivanja, nešto snažniji doprinos osobne potrošnje ovogodišnjoj izvedbi BDP-a je izgledan.

Naravno, ne treba zanemariti utjecaj turizma na izvoz usluga, raspoloživi dohodak kućanstava te punjenje državnog proračuna koji se već tradicionalno oslanja na oporezivanje potrošnje. Naravno, dugoročna održivost modela, u kojem raste ionako visoka ovisnost o turizmu predstavlja popriličan rizik osobito u kontekstu dugoročno održivog razvoja koji bi prije svega trebao biti temeljen na inovacijama i znanju, upozoravaju RBA-ovi analitičari.

Kažu i da fiskalna metrika ostaje povoljna s manjkom državne blagajne ispod 3 posto BDP-a, te opadajućom dinamikom omjera javnog duga i BDP-a. No, dodaju, do kraja godine jedinice lokalne uprave će predložiti izmjene poreznih stopa na dohodak kao odgovor na ukidanje prireza poreza na dohodak.

– Naime, posljednjim poreznim izmjenama pogođeni su proračuni lokalnih jedinica osobito velikih gradova. I dok su posljednjih godina izmjene na strani prihoda kroz promjene oporezivanja vrlo česte, strukturne promjene na strani rashoda uglavnom izostaju. Štoviše, sve su jači pritisci u smjeru povećanja plaća zbog povećanja troškova života, upozorava se u RBA analizama.

Nadalje se navodi da je već na početku drugog tromjesečja godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj ušla u jednoznamenkasto područje s daljnjom tendencijom laganog pada.

– Potrošačke cijene međutim i dalje ostaju povišene sve više podržane ne samo cijenama hrane nego i potražnjom u segmentu usluga. Tvrdoglavo ustrajna temeljna inflacija, koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane, glavni je razlog daljnjeg stezanja monetarne politike ECB-a.

Središnja banka je od srpnja prošle godine do lipnja 2023. povećala referentne kamatne stope za 400 baznih bodova, što je najsnažniji ciklus povećanja ključnih stopa u povijesti europodručja.

Sasvim je izgledno još jedno povećanje od 25 baznih bodova u srpnju nakon čaga će kamatne stope ostati povišene barem do sredine 2024., navodi se.

Ističe se i da se prijenos viših kamatnih stopa središnje banke na troškove zaduživanja u Hrvatskoj još uvijek događa manjim intenzitetom nego u drugim državama europodručja, pri čemu je izraženiji kod sektora države i poduzeća, a manji kod stanovništva.

Međutim, ističu RBA analitičari, “transmisija monetarne politike kroz rast kamatnih stopa s određenim odmakom će se dogoditi narednih tromjesečja”.