Nacrt koji je sada u javnom savjetovanju dugoočekivana je implementacija Direktive EU o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka (SLAPP – strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja) iz travnja 2024., a trebala bi biti transponirana u hrvatski zakon do 7. svibnja, piše Hina.


– SLAPP-ove obično pokreću moćni subjekti, kao što su pojedinci, lobiji, korporacije, političari i državna tijela, u nastojanju da se ušutka javna rasprava. SLAPP-ovi često uključuju neravnotežu moći stranaka, pri čemu tužitelj ima snažniji financijski ili politički položaj od tuženika, pojašnjava se u nacrtu zakona.


Navodi se da je svrha novog zakona ukloniti prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu prvenstveno novinarima, ali i izdavačima, medijskim organizacijama, zviždačima i borcima za ljudska prava, kao i organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama, sindikatima, umjetnicima, istraživačima i članovima akademske zajednice.




Predlagatelj zakona ističu i da je napravljen iskorak više od Direktive EU kojoj su područje primjene građanski postupci u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim implikacijama.


– Nacrtom prijedloga zakona zaštita je proširena u odnosu na Direktivu, jer je predviđeno da će se zakon primjenjivati na sve sudske postupke u građanskim i trgovačkim stvarima koji su pokrenuti protiv fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje bez obzira da li ovi predmeti sadržavaju prekogranične implikacije, ističe se u odgovoru Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MUPDT) Hini.




Posebna karakteristika zakona postupovna su jamstva među kojima su osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje tužbe, naknada troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije uz isticanje da će “sud uvijek obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnog postupanja po postupovnim jamstvima” za što će kontaktna točka biti Pravosudna akademija.


Mogućnost ranog odbijanja tužbenog zahtjeva kao očito neosnovanog


Prije svega, među postupovnim jamstvima ističe se rano odbijanje tužbe jer sud može na obrazloženi zahtjev fizičke ili pravne osobe protiv koje se vodi zlonamjeran sudski postupak (tuženika) rano odbiti tužbeni zahtjev kao očito neosnovan.


Ovom odredbom propisani su rokovi za davanje očitovanja, isticanje činjenica i dokaza te je propisano da je teret dokaza osnovanosti tužbenog zahtjeva na tužitelju. “Omogućeno je i da nakon zaključenja prethodnog postupka sud odmah provede glavnu raspravu i donese presudu kojom se rano odbija tužbeni zahtjev koji je očito neosnovan”, navodi se u odgovoru ministarstva.


Posebno su ističu i novčane kazne u slučaju zlonamjerne tužbe, kao i depozit koji tužitelj mora položiti.


– Kada se utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjeran sudski postupak protiv javnog djelovanja sud može izreći tužitelju fizičkoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 10 posto vrijednosti predmeta spora, ali ne više od 5000 eura, odnosno tužitelju pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 20 posto vrijednosti predmeta spora, ali ne više od 20.000 eura, stoji u prijedlogu zakona.


Osim novčane kazne, predviđena je sankcija u vidu objave presude u medijima po prijedlogu tuženika, ali na trošak tužitelja, ističu u Ministarstvu pravosuđa. Uključen je i depozit (polog) koji tužitelj mora uplatiti i to na temelju obrazloženog zahtjeva tuženika.


– Na temelju takvog zahtjeva sud može naložiti tužitelju da položi (deponira) osiguranje procijenjenih troškova postupka, koje bi morao nadoknaditi u slučaju da ne uspije s tužbom. Iznos procijenjenih troškova postupka ovisi o konkretnom sudskom predmetu, navodi se u odgovoru Hini. Dodaje se i da će tuženik, nakon što postupak bude okončan u njegovu korist, troškove postupka moći namiriti iz položenih sredstava.


Uz novinare na meti SLAPP-a i udruge za zaštitu ljudskih prava, prirode i javnih resursa


Prijedlog zakona izradila je radna skupina kojoj je voditeljica Fadila Bahović, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i njezin tim suradnika, a kao članovi u sudjelovali sutkinja i trenutna v.d. predsjednice Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Nives Zvonarić, članica Vijeća za elektroničke medije Jasna Vaniček-Fila, predstavnici Hrvatskog novinarskog društva (HND) i predstavnice Ureda pučke pravobraniteljice i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.


Na stranici e-savjetovanja zasad je samo jedan komentar zainteresirane javnosti na navedeni nacrt prijedloga zakona, no komentar za Hinu su ponudili predstavnici HND-a i vodstva nekih od nevladinih organizacija.


– HND je lani potaknuo okupljanje organizacija civilnog društva u neformalnu mrežu Catalyst jer, iako su najčešća žrtva SLAPP-ova mediji i novinari, na meti su i udruge koje štite ljudska prava, prirodu i javne resurse. Tako smo od profesora Alana Uzelca na okruglom stolu koji smo nedavno organizirali mogli čuti kako je za primjenjivost i učinkovitost odredbi Anti-SLAPP Direktive potrebno izmijeniti najmanje osam točaka u Zakonu o parničnom postupku koji je glavni alat suda, ali i određene organizacijske propise, odredbe Sudskog poslovnika i Zakona o sudovima, kazala je glavna tajnica HND-a a Melisa Skender, ujedno i članica radne skupine.


Što se tiče izloženosti SLAPP-u, ističe Skender, dobro je da predloženi zakon pokriva i nacionalno parničenje, a loše što ne pokriva kaznene postupke. Rezultat toga mogao bi biti veći broj kaznenih postupaka.


– Postoji jednostavno rješenje ovog problema, a HND ga godinama zagovara – ukinuti sva kaznena djela protiv časti i ugleda. Ista se preporuka godinama ponavlja u izvješćima o vladavini prava Europske komisije, utvrđeno je to i tijekom prošlogodišnjeg posjeta misije Media Freedom Rapid Responsa, kazala je Skender.


Korak naprijed u zaštiti od postupaka koji su sami sebi svrha


Zaključila je i da će uspješnost novog zakona ovisiti i o učinkovitosti odvraćajućih mjera, a tek će se vidjeti kako će na sudovima funkcionirati rano odbacivanje i ostale navedene mjere.


S druge strane, iz Zelene akcije tvrde da je jako je nezahvalno davati procjene o tome hoće li jedan propis odmah dati neke rezultate, a osobito kada su aktivisti i aktivistkinje izloženi takvim postupcima, kao i novinari, zagovarali da i sama Anti-SLAPP direktiva bude snažnija nego što jest.


– Direktiva pa tako ni naš zakon neće obuhvatiti sve takve postupke kao primjerice kaznene postupke, a takvih ima puno. Primjerice, tri predstavnika Zelene akcije više od osam godina su izloženi jednom takvom postupku. Međutim, ovo je svakako korak naprijed u zaštiti branitelja i braniteljica okoliša i novinara od postupaka koji su sami sebi svrha, poručili su iz Zelene akcije.


Gong, kao organizacija koja štiti pravo na slobodu izražavanja, pozdravlja donošenje Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje kojim se implementira Anti-SLAPP direktiva u hrvatsko zakonodavstvo.


Iz Gonga dodaju i da, iako je to je propust i same Anti-SLAPP direktive, zakon obuhvaća samo građanske i trgovačke postupke, a ne i kaznene. Pojašnjavaju i da osim parnica radi naknade štete, naše zakonodavstvo predviđa i kaznenopravnu odgovornosti osobe koja, iznošenjem činjenične tvrdnje ili vrijednosnog suda, povrijedi pravo na čast i ugled treće osobe, kako prenosi Hina.


– U praksi nije rijetkost da se protiv nakladnika pokreće građanski postupak za naknadu neimovinske štete, a protiv novinara koji je autor teksta tužba za uvredu ili klevetu, što su kaznena djela. Nažalost, ovdje je propuštena prilika za zaštitu od zlonamjernih kaznenih postupaka, kako od strane europskog, tako i od nacionalnog zakonodavca, zaključuju u Gongu.