Ni ove godine neće biti radnika, Hrvatska se okreće tržištu trećih zemalja

Kako zadržati radnu snagu i privući kvalitetan kadar u Hrvatsku, i ove je godine goruće pitanje za mnoge poslodavce, posebice u građevinarstvu i turizmu. Mnogi se okreću tržištu radne snage iz trećih zemalja, ponajviše Azije. HRT doznaje da pojedine agencije za zapošljavanje, kojih je u Hrvatskoj više od 400, strane radnike traže čak u dalekoj Južnoj Americi.

O nedostatku kvalitetnih kadrova u središnjem Dnevniku HTV-a govorila je Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljstva HGK.

– Nastojimo raditi cijelu godinu, a ne samo sezonu tako da je upravo ovo vrijeme od siječnja do travnja vrijeme kad treba pripremati radnike, posebno one iz trećih zemalja. Sasvim sigurno je da će nam i ove godine nedostajati radnika kao što je to bilo i lani. Već se nešto napravilo po tom pitanju i još se trebaju napraviti neke izmjene koje bi na definitivno mogle pomoći.

– Radnici iz trećih zemalja uglavnom se zapošljavaju na pomoćnim mjesta, to su poslovi koji nisu nužno u prvim redovima jer je uvijek bolje da su domaći radnici oni koji dočekuju gosta i koji razgovaraju s njima i govore im o našoj hrani, baštini i svemu što imamo.

Naglašava kako u slučaju da se radi o radnicima koji znaju jezik, kao na primjer radnici iz naše blizine, nije problem da budu u “prvim redovima”. Međutim, sve je veći problem naći radnika koji poznaje jezik.

– Naše procjene su da nam je prošle godine nedostajalo oko 35 tisuća radnika koji su gotovo u potpunosti popunjeni radnom snagom van Hrvatske od kojih je 19 tisuća bilo s područja dalekog istoka, uglavnom Filipini i Nepal. Ostali su bili iz područja bliže nama.

U Hrvatskoj sve više stranih radnika

Među više od sto tisuća stranih radnika u Lijepoj Našoj i Filipinka Joy Uziel Torres posao i drugi dom pronašla je u Zagrebu. U Hrvatskoj je već nekoliko mjeseci, radi u Agenciji za zapošljavanje, zadovoljna je poslom i ljudima.

Čak 400 registriranih agencija za zapošljavanje u potrazi je za kvalitetnim stranim radnicima za kojima potražnja stalno raste.

Stjepan Jagodin, direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju, kaže da su Filipinci najpoželjnija radna snaga, kada se govori o radnicima iz trećih zemalja.

– Mi smo u nekoliko godina zaposlili oko 5 tisuća Filipinaca, kulturološki su prilagodljivi i govore engleski, što je poslodavcima u Hrvatskoj jako bitno, ističe.

Samo lani izdano je oko 124.000 radnih dozvola, najviše za sektor turizma i građevinarstva, no potreba postoji i u rastućoj informatičkoj industriji.

– Što se tiče zakona o strancima, on se mijenja jer moramo implementirati izmijenjenu direktivu koja se odnosi na tzv plavu kartu ili uvoz kvalificirane visokostručne radne snage za potrebe informatičkog sektora i idemo na sto veću fleksibilizaciju i digitalizaciju procesa, kaže Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a.

Uz radnike iz okružja najviše zapošljavamo one iz Nepala, Indije, Filipina i drugih dalekih zemalja.

– Okrenuli smo se prema Uzbekistanu. To je tržište gdje dolaze fizički jači ljudi i dobri su radnici u građevini. Okrećemo se prema Turskoj a sada pregovaramo i s Agencijom u Peruu. Apsolutno nema grane koja nam se nije obratila i jedino se administrativna zanimanja ne traže, rekla je Manuela Vukelić, direktorica Agencije za zapošljavanje Kutina.

Na Zavodu za zapošljavanje gotovo je 120.000 nezaposlenih i više od polovine su žene. Velik broj osoba dugotrajno je nezaposleno. Dio njih uključuje se u novi program “Posao plus.”

– Tim programom potencijalnih 65.000 naših dugotrajno nezaposlenih osoba bi se moglo prekvalificirati i budući da program traje do tri godine i da sadrži više mjera mi bi bili zadovoljni da njih 10% uključimo na tržište rada, objašnjava Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja za sektor tržišta rada HZZ-a.

Nije mnogo, ali svaki hrvatski radnik itekako vrijedi s obzirom na čestu nestašicu stručnih i lojalnih zaposlenika.