Ni hrvatski eurozastupnici SAD više ne vide kao saveznika: 'Moramo se pregrupirati'

Promjene na globalnoj sceni događaju se toliko brzo da politika, posebno ona europska, to teško može pratiti: još se nismo oporavili od šoka koji je izazvala američka otmica Nicolasa Madura u Venezueli, a već strahujemo od toga hoće li američki predsjednik Donald Trump krenuti na sličan način na Grenland.

S druge strane, mir u Ukrajini nikako da se postigne, a Koalicija voljnih je reagirala Pariškom deklaracijom kojom planiraju dodatnu pomoć Ukrajini, a nakon postizanja mira i slanje svojih trupa koje će štititi mir. Može li se EU u svemu ovome snaći i na koji način, Novi je list priupitao hrvatske europarlamentarce.

HDZ-ov Davor Ivo Stier nije sasvim pesimističan.

Sukob s Kinom

– Europska unija sad shvaća da SAD i Trump više ne vide Rusiju kao svoju glavnu prijetnju, jer to sada i izrijekom piše u njihovog novoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji, nego je to sada Kina. Samim time mijenja se politika prema Rusiji, a onda i SAD-a prema Europskoj uniji. Postaje jasno da EU sada mora biti puno odgovorniji za svoju sigurnost i obranu, jer garancije koje je dosad putem NATO-a imao, sada više ne postoje. Pitanje Grenlanda otvoreno stavlja na stol i pitanje NATO saveza. Naime, ako dođe do bilo kakve vrste američkog »upada« na Grenland, tada NATO savez faktički više neće postojati, kaže Stier. Po njemu, za Trumpa su i Venezuela, i Grenland, a onda možda i Panama i drugi, samo alat kojim želi ojačati svoju poziciju u odnosu na Kinu.

– Nažalost, ono što je predviđao Francis Fukuyama, a to je dominacija liberalne demokracije u svim državama u svijetu sve donedavno, sada je potpuno propalo. Svijet bez ratova s liberalnom demokracijom i slobodnim tržištem neće se, izgleda, dogoditi, barem ne u našoj eri, a u tim okolnostima i EU shvaća da mora za sebe preuzeti odgovornost. Ono što je za EU problem, to je brzina promjene politike i donošenja odluka, odnosno njena sporost, i to jasno traži preinake. Međutim, ono što EU može, dok se to ne dogodi, jest maksimalno jačanje svojih obrambenih kapaciteta. EU mora steći stratešku autonomiju i manje ovisiti o velesilama, u energetskom smislu to je već postignuto u odnosu na Rusiju, a sad i obrambeno mora biti postignuto u odnosu na Ameriku. To je put kojim EU mora hitno krenuti, kaže Stier.

Po njemu, u tom smislu nema veće opasnosti od nestabilnosti unutar EU-a, jer čak i Mađarska sudjeluje u tom suglasju oko obrane.

– Nisam pesimist, jer sve ovisi o ciljevima: EU sigurno ne može biti velesila kao Rusija, Amerika ili Kina, ali ima kapacitet da se obrani i volju država članica da ostanu na okupu, zaključuje Stier.

Ohrabriti demokratske snage u SAD-u

– Sve to ne znači da Europa nema saveznika među drugim snagama u SAD-u. Trump nije SAD. Sada mi se čini ključnim vidjeti kako podržati demokratske snage unutar SAD-a da već na prvim izborima za Kongres i Senat poraze ovu Trumpovu politiku. Jer on se pokazao kao političar koji ne izvršava svoja obećanja, i koji u konačnici čini život težim ljudima u SAD-u. Promjena može doći samo iznutra u samoj Americi, kaže Gordan Bosanac.

Zaštita slabijiih

SDP-ov Tonino Picula nešto je oprezniji, ovo su godine opasnog življenja, kaže, jer najprije smo imali superizbornu 2024. u Hrvatskoj i nizu zemalja, potom vrlo neizvjesnu 2025., a sad i superopasnu 2026., kaže.

– Najveći paradoks je da Trump mijenja američku politiku tako da mu Kina postaje glavni suparnik, a ne više Rusija, i to je napisao i u novoj Nacionalnoj strategiji. Trump sada provodi slabo prikrivenu seriju prijetnji cijelom nizu država, pa i Grenlandu, odnosno Danskoj, a nema ga tko zaustaviti jer Amerikom očito više ne upravlja Republikanska stranka, nego Trumpov MAGA pokret. Donald Trump postaje agent kaosa na globalnoj sceni, i u ovom trenutku odnosi Europe i Amerike možda su najneprijateljskiji u povijesti. Nalazimo se na nekoj vrsti potpuno neistraženog teritorija, pri čemu američka Trumpova politika nasilnički nadire prema EU-u. Sljedeće je vjerojatno raspad NATO saveza. S druge strane, EU je nastao upravo kao mirovni projekt, baš u sprezi sa SAD-om tada, stoga se sada mora hitno pregrupirati i akteri u EU-u između sebe moraju hitno EU pretvoriti ne samo u zajednicu slobodnog tržišta, nego i u savez sa zajedničkom obranom i vojskom. Možda je EU kao čvršća konfederacija država jedno od rješenja. U svakom slučaju, EU sada ima Ameriku nasuprot sebe, a ne uz sebe, i na to mora brzo reagirati, kaže Picula.

Na pitanje bi li u Europskom parlamentu i sam podržao takvo rješenje čvršće integracije država EU-a, Picula odgovara: »Naravno, jer sam Hrvat, jer dolazim iz manje države koja mora naći način da se zaštiti u ovakvom sudaru titana«.

Pitanje je, kaže Picula, što će se dogoditi i s NATO trupama u Europi, ako se NATO raspadne, a Amerika i nominalno postane opasnost za Europu. Vjerojatno ćemo ih morati zamoliti da odu, kao što je Charles De Gaulle učinio 1966. godine.

– Ovo što se događa, nije za EU neka sekundarna kriza. Amerika je za Europu postala izvor pritiska, i EU se mora hitno pregrupirati, kaže na kraju Picula.

Loše odluke

Zastupnik stranke Možemo! Gordan Bosanac komentira kako je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Venezuelu i doslovno otme predsjednika Madura pod lažnom izlikom da je šef narkokartela, samo još jedan u nizu udaraca na vladavinu prava i međunarodni pravni sustav ustanovljen poslije kraja Drugog svjetskog rata. Takvih intervencija od strane SAD-a bilo je i prije, ali su bile još više vojno orijentirane i nikada nisu dugoročno donijele dobro, kaže.

– Podsjetit ću na vojnu intervenciju u Iraku koja se također temeljila na lažima i dugoročno destabilizirala čitavu regijju. Svi su izgubili tom intervencijom, kaže Bosanac.

– Trumpovi iskazi interesa i za Grenland direktno ugrožavaju dosadašnji sigurnosni poredak. Vraćamo se ponovo na međunarodne odnose koji se oblikuju samo principima sile i jačega, i koji odustaju od bilo kakvih zajedničkih vrijednosnih principa kao što su ljudska prava, demokracija ili vladavina prava. To čini svijet puno opasnijim mjestom za život za sve. Ono što treba uzeti u obzir jest da je Trump poznat i po čestoj promjeni mišljenja, tako da već sutra može okrenuti svoje poteze u nekom drugom smjeru. Ta nepredvidivost njegovog ponašanja dodatno otežava bilo kakvu kvalitetnu međunarodnu suradnju. Ali ovom intervencijom u Venezueli je pokazao da je spreman na bilo što i Europa mora shvatiti da u njemu više nema saveznika, kaže i on.