”O prigovoru savjesti se izbjegava razgovarati, o civilnoj službi se govori kao o nečemu što je nepoželjno. Iz medija smo mogli saznati da će ona trajati duže, naknade će biti manje i neće se ostvarivati svi benefiti kao kod služenja vojnog roka”, rekao je Marin Capan iz Mreže mladih Hrvatske na konferenciji za medije, u povodu Međunarodnog dana prigovarača savjesti.


Aktivisti nevladinih organizacija okupili su se ispred Ministarstva obrane, gdje su istaknuli transparente na kojim je pisalo: ”Budućnost bez roka”, ”Savjest nema cijenu” i ”Solidarne sa svim protivnicima rata”.




Prema ranijim izjavama resornog ministra Ivana Anušića, prvi ročnici trebali bi stići u vojarne krajem ove ili početkom sljedeće godine. Obvezna vojna obuka trajat će dva mjeseca, procjenjuje se da će ju godišnje proći oko 5000 mladića, za što će dobiti naknadu od 1100 eura mjesečno.


Za one koji se pozovu na Ustavom omogućen priziv savjesti, najavljeno je civilno služenje u sklopu kojega bi trebali učiti pružanje prve pomoći i reagiranje u kriznim situacijama popu potresa ili požara.


Antonija Pindulić iz Centra za mirovne studije ustvrdila je da je davanje prednosti pri zapošljavanju u državnoj službi onima koji odsluže vojni rok, diskriminatorno po više osnova, što produbljuje društvene podjele.


Demokratski deficit


”Kažnjavanje civilne službe stavlja siromašne mlade u višestruko nepovoljni položaj samo zato jer imaju određena vjerska i moralna načela. Prava sigurnost ne dolazi iz pušaka i uniformi, ona dolazi iz jednakih prilika i pristupa obrazovanju i zdravstvu te iz snažnih zajednica”, kazala je.


U društvu u kojem se svakodnevno osjećaju posljedice rata, mir treba tražiti putem dijaloga i solidarnosti, dodala je Pindlulić. Međutim, s protokom vremena u Europi živi sve manje ljudi koji se sjećaju užasa rata, napomenula je Vesna Janković iz Antiratnih feministkinja.


”Europska komisija pod izlikom hitnosti nastoji isključiti Europski parlament iz procesa odlučivanja o vojnom budžetu. To produbljuje demokratski deficit i pokazuje da svaka militarizacija sa sobom donosi redukciju demokratskih standarda te prava i sloboda građana”, rekla je.


Lani su zemlje NATO-a ukupno potrošile ukupno 1,3 bilijuna dolara na obranu, a taj se novac, kazala je Janković, mogao uložiti u priuštivo stanovanje, zdravstvo i politike suzbijanja siromaštva.


”Proračun Ministarstva obrane prošle je godine iznosio 1,46 milijardi eura, samo u jednoj godini. Dok je za mjere prilagodbe na klimatske promjene do 2040., dakle za idućih 15 godina, predviđeno 3,6 milijardi eura. Vidi se što je Vladi prioritet”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.