Neizvjestan nastavak dijaloga Srbije i Kosova, Vučić neće u Bruxelles “kao turist”

Američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill istaknuo je ovog tjedna da moralni kompas Srbije treba biti usmjeren prema Zapadu jer je Srbija dio Europe, ocijenivši da je rješenje kosovskog problema “važno pitanje” ne samo za Beograd i Prištinu, već i za Uniju.

Srbija “spremna prihvatiti koncept europskog plana”

Taj sporazum, kako su ga dvjema stranama u drugoj polovici siječnja predstavili američko-europski diplomati, predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu (Zajednica srpskih općina ZSO).

Vučić je diplomatima SAD-a i EU-a rekao da je Srbija “spremna prihvatiti koncept europskog plana” i “raditi na primjeni predloženog sporazuma” o dijalogu za normalizaciju odnosa s Kosovom. Kosovski premijer Albin Kurti poručio je da Kosovo “prihvaća prijedlog EU-a za normalizaciju odnosa” i smatra ga dobrom osnovom za daljnje razgovore i solidnom platformom za napredovanje.

Beograd ustrajava na tome da je formiranje ZSO ključna točka za nastavak dijaloga, a Kurti drži da je osnivanje te asocijacije moguće uz šest uvjeta, među kojima su da je u skladu s kosovskim ustavom, da se ne temelji isključivo na etničkim osnovama i da može doći u obzir nakon uzajamnog priznanja.

SAD i EU nastoje naći kompromisno rješenje

Vučić je u četvrtak, nakon poziva Josepha Borrella, potvrdio stajalište Beograda o mogućem hodogramu nastavka dijaloga.

“Ako me zovete, obavijestite me da su isporučili ZSO. Kad to isporuče, dolazim razgovarati o svemu drugom”, poručio je Vučić, rekavši da nije zainteresiran da u Bruxelles ide kao turist.

On je prošlog tjedna, u burnoj parlamentarnoj raspravi o Kosovu, ponovio da neće priznati neovisnost niti se suglasiti da Kosovo postane članicom EU. Prihvaćanje Prištine da formira ZSO naglasio je kao ključnu točku za daljnji dijalog o rješenju.

Washington i Bruxelles inzistiraju da je formiranje te asocijacije obveza Prištine, ali se pogledi SAD-a, EU-a, Beograda i Prištine na formu, bit i tajming osnivanja ZSO zasad nepomirljivo razlikuju.

Beograd tu zajednicu vidi kao krovnu instituciju zaštite prava srpske manjine, Priština ne želi da ZSO postane “Republika Srpska na Kosovu”, a SAD i EU nastoje naći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost koju Beograd odbija priznati i suglasiti se s prijemom u UN. Neovisnost Kosova priznaju vodeće zapadne zemlje, ali ne i Kina, Rusija, Vatikan i pet država članica EU-a.

Diplomatski pokušaji da se postigne konačan pravno obvezujući sporazum dviju strana traje već više od desetljeća, uz povremene napetosti koje su, često praćene i zveckanjem oružja, više puta bile na ivici ozbiljnijeg sukoba.