Foto: Reuters
Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je, nakon što je osuđen na zatvor, ostao bez mandata, ali je unatoč tome zadržao veliki politički utjecaj u tom entitetu, najavio je jačanje suradnje sa sadašnjom administracijom u SAD-u nakon što su mu ukinute sankcije a lobiranjem pokušava to ishoditi i od Velike Britanije, kako izvještava Hina.
Nakon što je investiranjem milijuna eura iz proračuna RS za lobiranje u SAD-u ishodio ukidanje sankcija Dodik to, prema britanskim medijima, sada pokušava ostvariti i kod britanske vlade koja ga je 2022. također kaznila zabranom ulaska u tu zemlju kao i njegovu suradnicu i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.
Zaposlio lobiste
Britanski su mediji objavili kako je Dodik angažirao najmanje dvije osobe s diplomatskim iskustvom, uključujući bivšeg veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva u BiH i Srbiji Charlesa Crawforda kao lobiste koji zagovaraju da mu London ukine sankcije. Ta je informacija dostupna u britanskom registru stranog utjecaja (FIRS).
Iz britanskog veleposlanstva u Sarajevu na to su reagirali izjavom u kojoj su istaknuli kako su sankcije uvedene s razlogom a to je ugrožavanje mira i stabilnosti BiH: – Kada se otklone razlozi za nametanje sankcija, Ujedinjeno Kraljevstvo ih može ukinuti. Do tada nemamo o čemu razgovarati, stoji u očitovanju veleposlanstva dostavljenom lokalnim medijima.
Dodik i dalje ima zabranu ulaska u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Poljsku te Litvu i Estoniju, a administracija Donalda Trumpa u listopadu je ukinula sankcije Dodiku i skupini od trideset njegovih bliskih suradnika i različitih tvrtki koji su od 2017. godine postupno kažnjavani zbog ugrožavanja Daytonskog sporazuma i prijetnje secesijom odnosno umiješanosti u korupciju. Sankcije su ukinute nakon što je parlament RS poništio zakone koje prije toga donio u nastojanju da zabrani djelovanja pravosudnih tijela i sigurnosnih agencija BiH u tom entitetu.
SAD je nakon toga poslao jasne poruke kako želi vidjeti smanjenje političkih napetosti u BiH i prestanak stalnih sukoba a nudi jačanje gospodarskih veza.
‘I SAD i mi želimo ekonomiju’
Unatoč tim upozorenjima Dodik, koji formalno obnaša tek dužnost predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja je okosnica vlasti u RS, nije odustao od secesionističke retorike a glavnom temom mu je postalo pravo raspolaganja državnom imovinom odnosno inzistiranje da se njenim vlasnicima proglase entiteti. Ne bude li po njegovom, Dodik je najavio konačni raspad BiH.
Sada je kazao kako u RS-u žele dovesti američke tvrtke uz uvjet da SAD podrži njegov koncept raspolaganja državnom imovinom: – Administracija Donalda Trumpa želi ekonomiju i mi želimo ekonomiju. Jesmo li do sada postigli ijedan dogovor s Amerikancima? Nismo. Želimo li to? Želimo to i hoćemo, kazao je Dodik.
Bivši američki veleposlanik u BiH Michael Murphy upozorio je pak kako bi se svi a posebice Washington trebali zapitati na koji to način Dodik uvažava upozorenje što ga je dobio kao uvjet ukidanja sankcija.
Istaknuo je kako se Dodikovi komentari i dalje svode na pozive za odvajanje RS od BiH što nikakvo nije politika koju SAD podupiru.
najnovije
najčitanije
Zadar
Humanitarna akcija
Sveučilište u Zadru Udruzi Svjetlo doniralo razne potrepštine
Zadar
Blagdan sv. Stjepana
U crkvi sv. Šime svečano misno slavlje: Slavimo čovjeka koji je u ruke Gospodina položio i život i smrt
Hrvatska
Polaganjem vijenaca
Obilježena 34. obljetnica oslobađanja logora u Bučju
Hrvatska
potrošnja
HRVATI JOŠ VOLE GOTOVINU U prosjeku u džepu imamo 64 eura, a 56 posto transakcija plaćamo ‘kešom’
Feelgood
Tradicionialno darivanje
Životinje u zagrebačkom zoološkom dobile božićne darove
Zadar
Dirljiva priča
Irena i njezin suprug posvojili troje djece: “Nismo mi »spasili« njih, nego su oni spasili nas”
Zadar & Županija
KANCELAR NADBISKUPIJE
Don Marin Batur: Ideološke podjele služe manipulaciji naroda i potiču nove sukobe!
Zadar
Posebna kuća
DIRLJIVA PRIČA ĐANIJA MATEŠIĆA IZ ARBANASA Ispod stabla nešpule, jaslice pune emocija
Zadar
MONS. MILAN ZGRABLIĆ
Zadarski nadbiskup na Polnoćki kritizirao komercijalizaciju blagdana: ‘Vjera ne smije biti ukrasna tradicija’
Hrvatska
zakonske izmjene