Mladi u Hrvatskoj ne koriste prezervative, a roditelji se bune protiv zdravstvenog odgoja

Ovih se dana neprestano priča o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole, a javnost je uzburkala odluka grada Zagreba da kreću s pisanjem kurikula već za iduću godinu. Grad Rijeka još je prošle godine uveo taj predmet u nekoliko osnovnih škola, a od ove školske godine taj će se model primjenjivati u svim osnovnim školama u gradu.

Rijeka je tako prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj s uvedenim Zdravstvenim odgojem i obrazovanjem.

Glavni im je cilj »razvoj zdravstvene pismenosti djece i mladih kroz cjelovit pristup učenju o svim aspektima zdravlja, odnosno stvaranje društva u kojem su djeca i mladi osnaženi za donošenje informiranih odluka koje pozitivno utječu na njihovo mentalno, emocionalno, fizičko i socijalno blagostanje, sada i u budućnosti.«

Dezinformacijske kampanje

A rezultati? Pilot-fazu programa učenici su ocijenili s 4,4; roditelji s 4,2, a nastavnici-provoditelji ocjenom 3,8.

Pokazuje to poprilično visoku razinu zadovoljstva i potpore, a Grad Rijeka spreman je kurikulum i priručnike besplatno ustupiti drugim zainteresiranim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Je li ovako nešto moguće i u drugim hrvatskim gradovima i mjestima upitali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić.

– Takve inicijative pohvalne su i potrebne ako se uzmu u obzir manjkavosti i nedostaci sadržaja propisanih međupredmetnim temama u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

One se poduzimaju već neko vrijeme, pa se tako građanski odgoj i obrazovanje u obliku dodatne izborne nastave kroz izvannastavne aktivnosti i fakultativne predmete uveo u brojne jedinice lokalne i područne samouprave, govori pravobraniteljica Ljubičić.

Ovako što uvele su određene samouprave u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji te niz gradova.

“Osjetljiva pitanja”

Ljubičić smatra kako su odgoj i obrazovanje o ljudskoj spolnosti oduvijek bili »osjetljiva« pitanja i svojevrsna tabu tema za koju neki smatraju da je treba izbjegavati u pristupu djeci i mladima.

Ističe kako stručno uvedena poduka o spolnom odgoju ne bi trebala biti sporna i da je u nekim zemljama Europske unije to općeprihvaćeni obrazovni standard već dugi niz desetljeća.

Djeca vrlo rano počinju percipirati razlike između žena i muškaraca i spolna obilježja. Pravobraniteljica ističe da su ljudi po prirodi spolna bića, a djeca su znatiželjna i željna upijanja informacija o svijetu oko sebe i o ljudskoj prirodi.

– Međutim, u Hrvatskoj su prisutni otpori koji se temelje u prvom redu na nerazumijevanju i neinformiranosti, koje pak generiraju organizirane javne kampanje usmjerene protiv takvih nastavnih sadržaja, tvrdi pravobraniteljica i prisjeća se kako smo tijekom godina imali različite kampanje.

Neke od njih su, prema njezinim riječima, predstavljale grubu namjeru dezinformiranja i zastrašivanja javnosti, koristeći manipulativne tehnike širenja moralne panike i dovodeći spolni odgoj u vezu s »hiperseksualizacijom« djece i pedofilijom.

Ljubičić ističe da se poduku o varijacijama spolnih orijentacija i rodnih identiteta etiketiralo kao promicanje »nastranosti«.

Posebno je istaknula primjer kampanje iz 2014. godine pod nazivom »Ne dirajte djecu«, a kojom se tvrdilo da »odgajatelji potiču djecu u vrtićima na javnu masturbaciju u grupi«, da se »odgajatelji i djeca zajednički tuširaju i sapunaju nakon izleta« te da se »roditelje poučava da seksualno stimuliraju svoju djecu«.

Neki od sličnih primjera ovom bili su i predmetom sudskih postupaka i osuđujućih presuda.

– Da isti problem perzistira svjedočimo i ovih dana, kada se nakon najave o uvođenju zdravstvenog odgoja i obrazovanja u zagrebačke škole u javnom prostoru pojavila informacija o ‘kartama seksalicama’, navodno namijenjenima za zdravstveni odgoj i obrazovanje, ne spominjući da one uopće nisu najavljene kao nastavni materijal i da na samom setu karata stoji napomena 18+, govori pravobraniteljica.

Nastavlja da su takve dezinformacijske kampanje, kojima legitimitet daju i pojedini političari, dio trenda politizacije i »ideologizacije« područja ljudskih prava, banalizirajući ih i svodeći ih na dnevno-političke svjetonazorske podjele.

Time se, ističe, nanosi znatna šteta odgoju i obrazovanju za pitanja spolnosti, ravnopravnosti spolova i ljudskih prava.

Ni nastavnici nisu spremni

Da nam zdravstveni odgoj i obrazovanje treba, pokazuju istraživanja po kojima se djeca i mladi u Hrvatskoj o spolnosti u prvom redu informiraju preko interneta i kroz razgovor s vršnjacima, a udio stručno prenesenih i provjerenih informacija je zanemariv.

Empirijski podaci svjedoče njihovo neznanje i neodgovorno spolno ponašanje, što je povezano s rizikom od spolnih bolesti i maloljetničkih trudnoća.

Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2024. godine, manje od polovice spolno aktivnih srednjoškolaca koristi prezervativ pri spolnom odnosu, dok u isto vrijeme oni svoje vlastito znanje o spolnim odnosima i kontracepciji u najvećoj mjeri ocjenjuju s »vrlo dobar«.

Njihovo testirano znanje uglavnom odgovara ocjeni »dovoljan«.

U nešto većem riziku su mladići, koji o takvim temama rjeđe razgovaraju s vršnjacima i roditeljima te bilježe lošije rezultate ispita znanja. Također, 34 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj smatraju da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti.

Pravobraniteljica Ljubičić istaknula je i koliko je izuzetno važno da spolni odgoj i obrazovanje ne predaje bilo koji nastavnik, već da medicinski aspekt obuhvate zdravstveni radnici u djelatnosti školske medicine, a socio-psihološki aspekt stručnjaci iz područja društvenih znanosti poput psihologije, pedagogije i slično.

Treba biti osigurano i stručno usavršavanje nastavnog osoblja na teme seksualne edukacije i ljudskih prava, a to je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje.

Problem predstavlja nedostatna educiranost nastavnog osoblja na spomenute teme. To pokazuju i rezultati istraživanja Ureda pravobraniteljice u kojima su ispitivali nastavnike/ce koliko su kompetentni za nastavu zdravstvenog te građanskog odgoja i obrazovanja.

Samo 38 posto nastavnika u osnovnim te 52 posto nastavnika u srednjim školama koji su izvodili nastavu građanskog odgoja i obrazovanja smatra se dovoljno dobro pripremljenima za izvedbu te nastave.

Samo 24 posto nastavnika osnovnih i srednjih škola smatralo se dovoljno kompetentnim da može na kvalitetan način obrađivati propisane teme zdravstvenog odgoja.