Mirela i Ivan žive u Irskoj već devet godina: ‘Troškovi jesu visoki, ali su i plaće odlične. Kava? Pije se u hodu’

Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Irskoj živi i radi oko 20 tisuća Hrvata. Neslužbeno, procjenjuje se da ih je ondje između 24.000 i 25.000.

Među onima koji su otišli u Irsku pronaći bolje plaćeni posao i ostvariti uspješniju karijeru su Mirela i Ivan Nyarko iz Osijeka. Ona je diplomirani ekonomist, on diplomirani inženjer elektrotehnike, imaju kćer osnovnoškolku i sina srednjoškolca, a N1 donosi njihovu priču.

“Djeca i ja smo doselili u Irsku 2016. godine, a Ivan je došao šest mjeseci ranije. Oboje radimo u struci. Ivan je u Hrvatskoj radio u jednoj telekom kompaniji kao senior voice network specialist. U Irskoj mu je prvi posao bio u jednoj IT tvrtki koja je tada radila za Vodafone Ireland.

Ja sam u Hrvatskoj radila u kartičnom odjelu u nekoliko banaka, a ovdje radim za Bank of Ireland kao product manager za kreditne kartice”, rekla je Mirela.

Prihvatili izazov

Kaže da su se često selili – Ivan je rođen u Gani, a Mirela u BiH. Ivan kaže da je “posao našao njega” jer je dobio ponudu iz Irske u vrijeme kada nije aktivno tražio posao.

“To smo shvatili kao “ulaznicu” za našu avanturu. Niti jedno od nas nije bilo u Irskoj prije preseljenja, a odlučili smo prihvatiti izazov jer je zemlja s engleskog govornog područja koja je raj za IT-jevce. A ni tržište financijskih usluga ne stoji loše. Do sada nismo požalili, a nadam se da i nećemo”, kažu.

Ivan trenutno radi za AirBnB kao senior voice network engineer za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike (EMEA). To mu je treći posao otkako je u Irskoj, a Mirela od početka radi u istoj banci, ali na drugom radnom mjestu. Zadovoljni su prihodima. Plaće im, kažu, rastu svake godine.

“Taj rast ovisi o individualnom rezultatu u prošloj godini, koji se mjeri naspram ciljeva definiranih na početku godine, a odnose se na poslovne ciljeve i na ciljeve iz vašeg individualnog poslovnog razvoja te koliko ste ostvarili iste. Kompleksniji ciljevi u pravilu znače da idete prema overperformingu i donose veći rast plaće”, kaže Mirela.

Navode da tvrtke nude i niz drugih pogodnosti – od privatnog zdravstvenog osiguranja i wellbeing dana, plaćenog fitnessa, besplatnih obroka na poslu i rada na daljinu. Sve je, kažu, puno fleksibilnije.

Fleksibilno radno vrijeme

“To se u prvom redu odnosi na fleksibilno radno vrijeme koje sami organizirate tako da osigurate da ćete obaviti posao. Ako vam se dijete razboli ili brinete za bolesne roditelje, bez problema možete raditi nestandardno radno vrijeme – recimo od 8 do 10 pa od 12 do 15 i od 18 do 20.

To možda nije tako u svim tvrtkama u Irskoj, ali u ovim našima jest. Uglavnom radimo od doma. Jedan dan smo u uredu, a određeni broj dana u godini možemo raditi i iz druge zemlje”, pričaju Mirela i Ivan za N1.

Napominju kako se tvrtke u Irskoj naprosto natječu koja će ponuditi bolje uvjete ne bi li dokazale da im je stalo do zaposlenika. Cijene i troškovi života u Irskoj su visoki, ali su i plaće visoke. Kažu da je najveći problem – stanovanje.

“Stambenih jedinica za najam je malo pa su cijene prilično visoke. A i teško je naći stan ako ste tek došli u zemlju. Neka zanimanja ne mogu si priuštiti samostalan život bez obzira na lokaciju stana, tako da ljudi žive s cimerima, rentaju samo sobu u stanu i slično”, objašnjavaju Mirela i Ivan koji su nedavno kupili kuću, jer je računica pokazala da je iznos najma postao jednak mjesečnoj rati kredita.

Irci su, priča Mirela, jako prijateljski nastrojeni, topli i komunikativni. Djeci su ispočetka nedostajali prijatelji, a trebalo im je i vremena da svladaju jezik.

Kava se pije u hodu

No život u Irskoj nema puno sličnosti s onim u Hrvatskoj.

“Kave se piju u hodu i općenito se manje sjedi na kavi. Dosta vremena provodi se vani, u druženju na otvorenom, bez obzira na vremenske uvjete. Irci vole putovati u inozemstvo, izlaziti na večere i obožavaju pubove. Sviđa nam se što ovdje žive ljudi iz različitih kultura i što naša djeca percipiraju da su dio mješovite zajednice.

Hrvatska je u tom smislu još uvijek monolitna, a nama ovo ovdje više odgovara jer je i naša obitelj mješovita. Dosta su optimistični i nisu skloni dramatiziranju. Recimo, kad se dogodi neka greška na poslu ili u školi, fokusiraju se na to kako da te greške što prije poprave i nešto nauče iz njih.

Kod nas je fokus na tome da se greške ne dogode. Razlika između ta dva pristupa je da se tamo gdje su greške “dozvoljene” one lakše ispravljaju i stvari brže obavljaju”, tumači Mirela.

Na pitanje što im iz Hrvatske najviše nedostaje, Mirela i Ivan kažu – obitelj, prijatelji i neka hrana.

“Ali ni to nije nepodnošljivo i ne čini nas nesretnima uza sve tehnologije koje imamo. A i novac igra veliku ulogu, jer ako možete češće otputovati kući da biste pojeli maminu sarmu, definitivno bude lakše”, kažu Mirela i Ivan, piše N1.